Koren: U županijama je važan kontinuitet, one nisu zamišljene da budu inicijatori velikih i spektakularnih stvari, a najponosniji sam na ulaganja u školstvo

Županija je dobila više od 4 milijuna kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za 13 projekata u najmanje razvijenim općinama te još 2,6 milijuna kuna za općine većeg stupnja razvijenosti.

0
Foto: Matija Gudlin
- Oglas -

Župan Darko Koren na tradicionalnoj kavi s novinarima izvijestio je medije o aktualnostima u radu Županijske uprave, planiranim projektima i onima u tijeku, nadolazećim manifestacijama i ostalim događanjima u Koprivničko-križevačkoj županiji, a napravio je i kratak rezime svog mandata na isteku.

Osnovna škola u Svetom Petru Orehovcu, koja je bila predmet kontroverze prošle zime kada je zbog opasnosti zatvoren dio zgrade i postavljen šator s kemijskim WC-ima za učenike, dobit će novi dio zgrade, dok će se stari srušiti.

– Nismo izgubili niti jedan dan na tome, jednostavno smo morali poštivati proceduru kao i kod bilo kojeg drugog javnog projekta. Ponude se otvaraju 17. svibnja, radovi će biti vrijedni 4,5 milijuna kuna, a 850 tisuća kuna sufinancira se od Ministarstva. Ono što je važno je da će problem biti riješen. Radovi će početi kada završi školska godina i najesen će učenici na nastavu ići u novi dio zgrade – najavio je Koren.

- Oglas -

Drugo najveće ulaganje u školstvo je dogradnja zgrade Područne škole Fran Galović u Peterancu, vrijedno 2,3 milijuna kuna, dok 750 tisuća kuna sufinancira općina Peteranec. Povećanjem kapaciteta učenici će dobiti mogućnost jednosmjenske nastave, a škola će dobiti toplinsku izolaciju, nove učionice i obnovljenu blagavaonicu. Osim te škole, energetski će se obnoviti škole u Virju i Drnju.

Foto: Matija Gudlin

Županija je dobila više od 4 milijuna kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za 13 projekata u najmanje razvijenim općinama te još 2,6 milijuna kuna za općine većeg stupnja razvijenosti. Manji projekti, njih šest, realizirano je u sklopu saveza Alpe – Jadran, dok je županija krenula i u projekt razvoja cikloturizma kojemu je cilj povezati biciklističke staze s vinskim cestama i na taj način unaprijediti turističku ponudu županije.

Promjene su se dogodile i na županijskim lovištima, koja su od dosadašnjih šest podijeljena u čak 27.

Svaka udruga je sada dobila svoje lovište. Važno je da lovišta koriste ljudi koji žive na tom području, a ne da im ih preuzmu tajkuni. Sada smo to pitanje riješili za narednih 10 godina – zadovoljan je župan.

Ravnateljica PORA-e Melita Birčić okupljenima je predstavila projekte u kojima agencija sudjeluje, istaknuvši 40-ak projekata vrijednih 138 milijuna kuna u posljednjih godinu dana. Župan je iskoristio temu da demantira nedavne navode nekadašnje ravnateljice Tihane Kraljić o sporom i neučinkovitom povlačenju sredstava iz EU fondova koje je iznijela na predstavljanju kandidature Željka Lackovića za župana.

Melita Birčić // Foto: Matija Gudlin

– Iznijela je netočne podatke i izjave koje joj ne idu na čast s obzirom da je zaposlenica PORA-e. Po mom sudu i stajalištima sramota je da osoba koja je deset godina bila ravnatelj te ustanove, koju smo prihvatili tri puta nakon njezinih životnih kriza, na taj način govori o svojim kolegicama i kolegama iz čistih primitivnih političkih razloga – oštar je bio Koren.

Budući da se bliže lokalni izbori, na kojima će se kandidirati za još jedan mandat župana, Koren je ukratko rezimirao aktualni mandat i istaknuo rad na koji je ponosan, ali i područja u kojima smatra da se moglo više napraviti.

Mandat je bio uspješan, izlazimo čistih računa i nadam se da isto tako ulazimo u novi. Sustav županijske uprave zapošljava 2800 ljudi i upravlja proračunom većim od 400 milijuna kuna. Mnoge rasprave i polemike vode se o takvom sustavu, a što će vrijeme donijeti, vidjet ćemo. Mislim da bi ga trebalo mijenjati i unaprjeđivati, a moji suradnici i ja imamo za to viziju i ambiciju. U županijama je važan kontinuitet, one nisu zamišljene da budu inicijatori spektakularnih i velikih stvari. Najponosniji sam na ulaganja u školstvo, što je po meni temeljni zadatak županije – kazuje župan.

Dodaje da nijedna druga županija ne ulaže toliko u potpore za prijevoz učenika, što je direktna pomoć roditeljima.

– Osnovna škola Legrad s dvoranom, dvorana u Sokolovcu, škole u Cirkveni i Svetom Petru Orehovcu, učenički dom, obnove mnogih škola, to je po meni najveći uspjeh ove uprave – smatra Koren, istaknuvši da se u području poljoprivrede ipak moglo i više napraviti.

- Oglas -
 
 

NEMA KOMENTARA

    • A kamo vi inače sa svojim smećem? Svima smeta smeće, svi bi da je u tuđem dvorištu, a ne našem, ali bi onda kukali jer im je smeće skuplje. Da nema Piškornice onda bi napadali zašto mi nismo doveli dobar biznis kod nas… uvijek bi se pronalazilo nešto. Nikad nije dobro.

        • Ok, vjerujem da postoji objašnjenje za to, ali zaboravljate da je na tom mjestu smetlište već 50 godina. Ono što se htjelo napraviti s tim je da, koliko pratim, treba biti generator gospodarstva, a ako je i bilo grešaka, tko radi taj i griješi. Neka baci prvi kamen onaj koji ih u svom radu nije činio.

          • Smetliste generator gospodarstva? Molio bih lijepo na osnovu cega mozete iznijeti takvu tvrdnju?
            Na primjer:
            1. kakav ce utjecaj na gospodarstvo imati cinjenica poskupljenja usluga odvoza smeca od 3 do 5 puta ako bude izgradjen centar prema zamislima Jozinovica i Korena? Uzmite primjer Mariscine koja vise ne radi nego sto radi i sada je trosak preko 600 kuna po toni plus dodatnih oko 380 kuna po toni koji placaju Koromacnom plus troskovi prijevoza do Koromacna. Znaci ukupno preko 1000 kuna po toni troskovi dovoza, obrade i spaljivanja.
            2. Na osnovu kojih proracuna Jozinovic planira kapacitet RCGO-a od 140.000 tona godisnje ako znamo da je ukupna kolicina smeca koje se danas skupi na podrucju zupanije nakon dijela koji se odvojeno prikuplja jest oko 78.000 tona godisnje. Znaci planirani kapacitet vjerojatno predvidja dovoz i skladistenje smeca iz sireg podrucja izvan nase cetiri zupanije.
            3. Ono sto je najvaznije. Jedini proizvod RCGO-a jest RDF na kojem RCGO nema zaradu kao sto sam napisao nego trosak od najmanje 50€ po toni. Ako imamo neodvojen otpad onda se postupkom u RCGO-u moze odvojiti oko 20% materijala za RDF a ostatak se odlaze to jest prema planiranom kapacitetu to jest na piskornici bi odlagali oko 112.000 tona inertnog otpada godisnje. Onih 20% nakon spaljivanja proizvede oko 16% visoko otrovne sljake koja se takodjer mora negdje zbrinuti tako da od pocetnih 140 tisuca tona imamo 116 tisuca tona smeca od cega je preko 4 tisuce tona opasna sljaka.

            Iz svega ovoga vidimo da Piskornica nije planirana za prihvat smeca samo iz nase zupanije, da ne proizvodi nikakvi dohodak nego stvara samo troskove te da na kraju krajeva smanjuje kolicinu otpada samo za 17%.

            S druge strane odvojenim prikupljanjem, sortiranjem i reciklazom od otpada dobijamo sekundarne sirovine te se na primjer za tonu plastike moze dobiti oko 300€ s papirom je jos bolja situacija.

            Obzirom da je papir i plastika glavni sastojak RDF-a ne znam koja je racunica pretvarati sirovine u gorivo i placati njegovo spaljivanje umjesto zarade na tome?

            No meni je jasno zasto se toliko ustraje na tom promasenom projektu.

            Radi se o velikim novcima koji ce se vrtiti oko centra te ce mnogi pohrliti na punu kopanju a svi smo svjesni da je javna nabava jedan od najvecih generatra korupcije.
            S druge strane sada su otvoreni natjecaji za reciklazna dvorista a uskoro i za ostalo od cega ce najvise profitirati komunalna poduzeca poput koprivnickog Komunalca e gradjani kojima ce usluga biti jeftinija jer sekundarne sirovine koje odvoje nece placati nego samo dio “crnog otpada”.

            Obzirom na koncept zero waste koji se moze primjeniti kolicine otpada koje treba natrpati na smetliste biti ce sve manje i manje. Da je to moguce pokazuje primjer Preloga koji vec sad ima odvojeno prikupljanje blize 60%. Na taj nacin moguce je vrlo brzo doci na kolicinu otpada u nasim zupanijama na maksimalno 40.000 tona te bi se umjesto 114. tisuca tona godisnje na Piskornici tovarilo oko 28 tisuca tona s daljnjim smanjivanjem.

            Iznio bih samo jedan podatak. Tijekom 2016 godine na Piskornici je natovareno skoro 100 tisuca tona smeca. Sleperi koji su to smece vozili iz Rijeke u zrak su ispustili oko 2 tone ugljicnog dioksida i time dodatno zagadili prirodu.

        • A zašto je riječko smeće uopće završilo ovdje? Kod Rijeke je izgrađen novi centar za gospodarenje otpadom, neka (bivši) ministar Dobrović kaže zašto ne funkcionira?

          • RCGO Mariscina ima privremenu dozvolu od 01.01.2017. Ne funkcionira jer jer vise nije nego sto je u funkciji. Krenuli su s probnim radom pa su neki strojevi otkazali te se onda danima iz pogona sirio nesnosni smrad cijelim Viskovom.

            Sto se tice rijeckog smeca ono je zavrsilo na piskornici zbog pohlepe Jozinovica koji je vidio izvrsnu priliku za zaradu bez ikakvih ulaganja te je nekontrolirano trpao smece na hrpu bez poduzimanja potrebnih mjera sto je uzrokovalo ukupno 7 intervencija vatrogasaca tijekom 2016 godine.

            Stoga je nasa gradjanska inicijativa zatrazila zatvaranje smetlista i hitnu sanaciju jer kao sto smo vidjeli inspekcija je utvrdila cijeli niz nepravilnosti i potrebu za dodatnim mjerenjima oneciscenja tla vode i zraka.

            To je tako kad uz sto manje rashode zelis ostvariti sto vece prihode te onda ne vodis brigu o oneciscenju i ujecaju na okolis.
            Zbog svega ovoga imamo naglo povecanje broja vrana te stakora a i muha sto u nekim industrijskim pogonima predstavlja dodatni problem.

  1. Bravo gospodine Koren! Sve napade ste demantirali podacima i dokazali da “napadači” pričaju nebuloze i pokušavaju na taj način skupljati jeftine političke bodove. Najlakše je pljuvati, a samo lud to može podržavati.

  2. Kaze zupan Koren: ” U županijama je važan kontinuitet, one nisu zamišljene da budu inicijatori spektakularnih i velikih stvari.”
    Istina. Zupanija nije inicirala nista veliko osim velike planine na Piskornici vrijedne 37 milijuna kuna.

    • Koncept Piškornice nije od jučer, već ga se provodi više od 10 godina. Trebalo se na početku buniti da se to ne locira kod Koprivnice. Ja sam prvi za to da se to makne na neku drugu lokaciju, ali kako to učiniti? Što je rješenje za problem smeća u ovom kraju?

      • Rjesenje je u odvojenom prikupljanju, izgradnji sortirnica, reciklaznih dvorista i kompostana te smanjenju kolicine smeca i povecanje kolicine sekundarnih sirovina. Odredjeni pogon u ovom trenutku je potreban no ne s megalomanskim kapacitetom od 140 tisuca tona nego s puno manjim. No i to je pitanje obzirom da slicni pogon vec postoji u Varazdinu i ima kapacitet vise nego dovoljan za potrebe cetiri zupanije.
        No u svemui tome problem predstavlja gospodin Jozinovic koji je potrosio sve kredite vjerodostojnosti te ne moze voditi tvrtku jer ce uvijek imati ambicija za sto vecom zaradom a sto manjim troskovima.

  3. Ekipa iz komentara koji podrzavate svog “velikog vođu”, stvarno vas moze biti sramota. Pa u kojem vi oblaku zivite? Nekom kumovskom? Ljudi moji županija nam je na dnu…hvali se nakon 2 mandata s 3 skole…molim vas lijepo. Ovo je koma. Tragikomicno.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Exit mobile version