- Oglas -
Ribolovni tereni posebno uz rijeku Dravu i Muru te sva jezera u kojima ima ribe na udaru je ove zakonom zaštićene pošasti.
Kormoran ili veliki vranac (Phalacrocorax carbo) je ptica koja se isključivo hrani ribom iz rijeka, jezera i ostalih voda.
Ribu lovi roneći na dubine veće od 10 metara, ako je to potrebno. Živi i organizirano lovi u jatima koja znaju brojiti od nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina komada. Ubijanje ribe od strane kormorana u ovo doba godine opet je na samome vrhuncu, na žalost.
Kormorani prilikom selidbe zimuju u Hrvatskoj i regiji te je njihov broj u ovo vrijeme mnogostruko povećan. Razlog tome je ekspanzija populacije kormorana u Europi jer je u nekim zemaljama zaštićena vrsta ptice. U porodicu kormorana spadaju morski vranac kojem je lovni teren more i mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) kojeg sve češće ribolovci viđaju na slatkim vodama diljem regije.
Ribolovni tereni posebno uz rijeku Dravu i Muru te sva jezera u kojima ima ribe je na udaru ove zakonom zaštićene pošasti.
Pošteđene nisu ostale niti zemlje u okruženju.
Kormoran u prosjeku dnevno pojede oko pola kilograma ribe. Problem je u tome što puno ribe napada i ubije jer je sklon prežderavanju, iako je ne može progutati.
Ribu najčešće ubija udarcem oštrog kljuna ostavljajući ribi otvorene rane od kojih može uginuti od infektivnih bolesti.
Nema prirodnih neprijatelja osim čovjeka. Čovjeku na prostorima Hrvatske je Zakonom o zaštiti prirode i proizašlim pravilnicima, Crvenom knjigom ptica (DZZP) i EU Direktivom o zaštiti ptica zabranjen odstrel te ptice.
Ribe koje uništava su ugrožene vrste riba poput deverike, bolena, jeza, potočne mrene, karasa, mladice, jeza, potočne pastrve, plotice i nosare te i Hrvatsku endemsku vrstu, mekousnu pastrvu.
Koprivničko-križevački ribolovci nadaju se da će nadležne državne službe napokon shvatiti problem kormorana i dozvoliti barem djelomični odstrel kako bi se uspostavila natrag prirodna ravnoteža. Ogledne primjere kako to učiniti imaju u sve više država zapadne Europe.
- Oglas -
