Krioterapija ili liječenje hladnoćom

Efekti krioterapije su analgezija (smanjenje bolova), smanjenje upale i krvarenja, spazmolitički učinak (opuštanje mišića) i poboljšanje mišićne kontrakcije.

Krioterapija je lokalna primjena hladnoće (hlađenje dijelova tijela) u svrhu liječenja. Sam naziv dolazi od grčke riječi kryos (mraz, studen). Nerijetko pacijent s određenim podozrenjem sluša savjet liječnika da na otečeni i bolni zglob stavlja led ili hladni oblog. Tek nakon dodatnog objašnjenja prihvaća ovaj terapijski postupak.

Izravni učinak hlađenja je pad temperature kože i potkožnog tkiva, a manje mišića i zgloba. Padom temperature usporavaju se biološki procesi i enzimska aktivnost. Doživljaj topline ili hladnoće ovisi o broju podraženih termoreceptora za toplo ili hladno koji se nalaze u koži, dubinskim tkivima i središnjem živčanom sustavu. Trenutni odgovor na hladnoću je stezanje krvnih žila kože, nakon čega uslijedi reaktivno širenje.

Izlaganje hladnoći (masaža ledom ili hladni oblozi) dovodi do eritema – lokalnog crvenila kože, a kožna temperatura pada pritom do 15 stupnjeva C, pa nema opasnosti od smrzavanja. Naravno da razina sniženja temperature ovisi o vremenu izlaganja i vrsti sredstva koje se koristi za hlađenje (led, hladna voda, spray).

Pri akutnoj ozljedi mekih tkiva prioritet je zaustaviti krvarenje, da bi se izbjegao jači otok, bol i osjetljivost. Što je krvarenje jače, veći je hematom i potom ožiljak, a cijeljenje duže traje. Zbog toga neposredno po ozljedi treba primijeniti hladnoću, napraviti bandažu (pritisak na ozlijeđeno mjesto), podići ozlijeđeni dio tijela i omogućiti mirovanje. Da bi se ostvarili željeni efekti potrebno je tkivo hladiti dovoljno dugo i obuhvatiti dovoljno veliku površinu.

Rana krioterapija skraćuje vrijeme cijeljenja ozljede i ima povoljan utjecaj na funkcionalni ishod. Efekti krioterapije su analgezija (smanjenje bolova), smanjenje upale i krvarenja, spazmolitički učinak (opuštanje mišića) i poboljšanje mišićne kontrakcije.

NAČIN PRIMJENE. Najčešći način primjene je kriomasaža. U manju plastičnu čašu s vodom stavi se drvce i zaledi u zamrzivaču. Kad se izvadi iz čaše dobije se cilindrični komad leda s drškom, kojim se obavlja kriomasaža kružnim ili uzdužnim ravnomjernim pokretima. Postupak traje 10-15 minuta ili duže, dok se ne postigne analgetski efekt. Druga mogućnost liječenja hladnoćom su kriooblozi. Vrećice koje služe za višekratnu upotrebu sadržavaju želatinoznu smjesu i mogu se naći u svakoj ljekarni. Nakon hlađenja u zamrzivaču stavljaju se preko tkanine na željeno mjesto i terapijski su učinkovite oko 30-ak minuta.

Često se koriste i kriokupke usitnjenim ledom, a trajanje postupka jednako je vremenski kao i kod kriomasaže. Postoje i sprejevi za hlađenje koji se primjenjuju uglavnom kod sportskih ozljeda i to na mjestima s malo potkožnog tkiva – goljenična regija, gležnjevi, lakat, mali zglobovi šaka i stopala, ali i druge lokacije. U nedostatku spreja, uspješno ga može nadomjestiti vrećica s usitnjenim ledom koja se prilagođava mjestu primjene.

INDIKACIJE. Krioterapija je indicirana kod svih akutnih ozljeda, upalnog i degenerativnog reumatizma u akutnoj fazi, infekcijskog artritisa, izvanzglobnog reumatizma i spastičnih mišića.

Sam krioterapijski postupak je vrlo jednostavan i izrazito jeftin, a osim toga ima vrlo malo kontraindikacija. Mjere opreza potrebne su kod ateroskleroze i bolesti perifernih krvnih žila, preosjetljivosti na hladnoću, krioglobulinemije i Raynaudovog sindroma.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr