U noći sa subote na nedjelju počinje zimsko računanje vremena. Pojednostavljeno rečeno, spavat ćemo sat vremena dulje zahvaljujući pomicanju kazaljke s 3 sata na 2 sata.
No, nije sve tako jednostavno. Taj je običaj iz godine u godinu sve kontroverzniji i sve omraženiji, a nedavno se pojavila informacija i da će se o njemu raspravljati na razini Europske unije. Moguće je da će pomicanje sata svakog proljeća i jeseni postati tekovina prošlosti, kao što je to nedavno postala u Turskoj i Rusiji, koji su se odrekli te prakse.
Kada se na jedno mjesto skupi i pogleda sve što pomicanje sata donosi, nemoguće se ne zapitati – zašto? Zašto to i dalje radimo?
Naime, jedno američko istraživanje pokazalo je da pomicanje sata unaprijed povećava rizik od srčanog udara tog ponedjeljka za čak 25 posto. S druge strane, taj se rizik smanjuje povratkom sata za 21 posto. Pojavljuje se sve više pokazatelja da pomicanje kazaljki itekako utječe na ljudsko zdravlje i organizam.
Osim toga, ne treba posebno isticati kako na zdravlje i psihu djeluje sat vremena manje danje svjetlosti, čime se događa da neki od nas po mraku dolaze i odlaze s posla.
Pozitivne strane pomicanja sata davno su nestale, ono se uvelo kako bi se uštedjela energija produljenim korištenjem danje svjetlosti tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata, iako se ta ideja pojavila i ranije. Unatoč tome, 70-ak zemalja i dalje je ostalo na tome i dva puta godišnje vrte kazaljke.
Kako bilo, dok se ne odluči drugačije, ne preostaje nam drugo nego se sutra probuditi sat vremena kasnije. To sa sobom povlači i određena pravila za vozače, kojih bi se trebalo držati, a tu je i drukčije obračunavanje potrošnje struje.
Tijekom zimskog računanja vremena vozači moraju i za vrijeme vožnje danju na svojim vozilima upaliti dnevna, odnosno kratka svjetla.
Električna energija utrošena od 7 sati do 21 sata u tom se razdoblju obračunava prema višoj tarifi, a ona utrošena u razdoblju od 21 sata do 7 sati prema nižoj tarifi.
