Naftna bušotina Lepavina Ine Naftaplina puštena je u pogon 1983. godine. Na slici je svečanost otvorenja te bušotine. Nafta se ovdje proizvodi dubinskim sisaljkama. U dvadeset godina (do 2004. godine) malo naftno polje Lepavina dalo je oko 200.000 prostornih metara nafte. Naftno polje Lepavina nema plinskih zaliha.
U povijesti istraživanja (izvor doktorska radnja Tomislava Malvića iz 2003. godine) pronašli smo da je 1949. godine izrađen veći broj plitkih istraživačkih bušotina kod Lepavine, Sokolovca, Mosti i Sedlarice. Te iste godine dubokom bušotinom Lepavina-1 (937,4 m) otkriveno je ležište nafte u badenskim pješčenjacima i paleozojskom serpentinitu. Bila je aktivna sve do 1987., a zadnja je 1988. godine izbušena Lepavina-28. Od 1956. godine započelo se s izradom većeg broja regionalnih dubokih istraživačkih bušotina kako bi se dobio uvid u potencijalnu naftnoplinonosnost cijele dravske potonine, uključujući do tada gotovo neistražene (neperspektivne?) dijelove poput prigorja Kalnika i Moslavačke gore.
Rezultati su bili više nego dobri jer je u središnjoj potoninskoj te bilogorskoj zoni otkriveno nekoliko naftnih i plinskih polja: Cabuna (Levinovac), Ferdinandovac, Jagnjedovac i Šandrovac.
