Ozljede Ahilove tetive

Liječenje treba započeti što ranije hladnim oblozima ili višekratno masažom ledom te izbjegavanjem pokreta koji izazivaju bolove.

0
KOLUMNA Dražen Sačer
- Oglas -

Ahilova tetiva najsnažnija je i najveća tetiva u ljudskom tijelu, duga je 5-6 cm a široka 5-6 mm. Ona čini završni dio troglavog mišića potkoljenice – “lista” (m. triceps surae), kojeg čine površni m. gastrocnemius koji ima dvije glave i duboki m. soleus. Oba mišića završavaju snažnom Ahilovom tetivom – najjačom tetivom u tijelu, koja se hvata na donju polovinu stražnje strane petne kosti. Mišići stražnje strane potkoljenice najsnažniji su ispružači stopala, odižu petu i cijelo tijelo na prste. Djelovanje ovog mišića neophodno je pri hodu, trčanju i skakanju

Najčešće se radi o promjenama na samoj tetivi ili njenom hvatištu za kost, koje su najčešće posljedica prenaprezanja, o čemu smo već pisali. Radi se o brojnim, ponavljanim mikrotraumama koje dovode do patoloških promjena tetive.

Klinička slika ovisi o lokalizaciji promjena na tetivi, a tegobe se razvijaju postupno. Dva su mjesta gdje su promjene najčešće – jedno je samo hvatište tetive za petnu kost, a drugo sredina tetive. Najčešći i dominantni simptom je bol, koja se javlja polako, u početku tijekom fizičke aktivnosti ili neposredno poslije nje. Kasnije se intenzitet boli pojačava i ne prolazi nakon odmora. Razvija se vidljivo i opipljivo zadebljanje na samoj tetivi, koje je bolno na pritisak a pri pokretu javljaju se krepitacije (škripanje). Bol se pojačava pri hodu i to posebice pri hodu na petama. Uz klinički pregled, dijagnozu potvrđuje ultrazvučni nalaz.

- Oglas -

Liječenje treba započeti što ranije hladnim oblozima ili višekratno masažom ledom te izbjegavanjem pokreta koji izazivaju bolove. Potpuno mirovanje nije nužno. U drugoj fazi provodi se fizikalna terapija: ultrazvuk, elektroterapija, laser, magnetoterapija, itd. Svi ovi postupci smanjit će upalni proces tetive te poboljšati prokrvljenost ozlijeđenog dijela tetive. Posebna je važnost kineziterapije – vježbanja, koje poboljšava istezljivost tetive, snaži mišiće potkoljenice i povećava njihovu izdržljivost.

Od koristi su ortopedski ulošci ako se radi o spuštenim stopalima i silikonski podlošci za petu koji smanjuju stres pri hodanju i trčanju. Trajanje liječenja je različito – od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Povratak rekreativnim i sportskim aktivnostima mora biti postupan.

Ekstremniji vid oštećenja Ahilove tetive je njezino djelomično ili potpuno puknuće. Najrizičnija skupina su muškarci u dobi između 30 i 40 godina, rekreativci, a rupture ove tetive češće su u muškaraca u odnosu na žene, čak oko 9 puta. U više od tri četvrtine slučajeva, puknuće tetive nastaje pri skoku, doskoku, okretu ili pri naglom ubrzanju prilikom trčanja. Javlja se najčešće u rekreativaca, manje često u sportaša amatera i profesionalaca. Sportovi u kojima su ozljede Ahilove tetive najčešće su: trčanje, nogomet, rukomet, tenis, košarka, gimnastika, odbojka, skakanje u vis i dalj.

Razlozi za rupturu Ahilove tetive mogu biti: veliki sportski napor kod nedovoljno pripremljene osobe, slabost mišića potkoljenice, skraćeni ili nedovoljno istegnuti mišići, spušteno stopalo, neodgovarajuća sportska obuća i podloga na kojoj se odvija sportska aktivnost – posebice ako je tvrda i skliska.

Dijagnoza puknuća tetive nije teška – dovoljan je korektan klinički pregled i ultrazvučna potvrda. Vodeći simptom je nagla bol praćena praskom – osjećajem da je nešto puklo. Ozlijeđeni teško hoda, ne može potrčati, savijati stopalo prema dolje niti hodati na nožnim prstima. Na mjestu rupture pipa se udubljenje u tetivi.

Kod potpunog prekida tetive, operativni zahvat jedini je vid liječenja, a samu operaciju preporuča se učiniti što ranije. Povratak sportskim aktivnostima može se očekivati oko 6 mjeseci po operativnom zahvatu.

Na kraju naglašavamo veliku važnost prevencije nastanka ove ozljede, kao ključnog faktora, koji mora biti sastavnim dijelom svake sportske i rekreativne aktivnosti. Zato je prije svake sportske ili rekreativne aktivnosti, potrebno provesti dostatno zagrijavanje i istezanje muskulature, te nakon aktivnosti (rekreacija, trening, natjecanje) završiti s istezanjem mišića.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. : 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr

- Oglas -
 
 

NEMA KOMENTARA

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Exit mobile version