Do početka školske godine dijeli nas četiri dana. U podravsko-prigorske osnovne škole ove će godine u školske klupe po prvi put sjesti 1045 prvašića. U usporedbi s prošlom godinom, to je 29 učenika manje.
Konkretnije, u koprivničke osnovne škole upisano je 310 prvašića. U odnosu na prošlu godinu, 31 učenik manje, odnosno čak jedan i pol razred manje. Spomenimo i to da je najveći broj učenika prvih razreda upisan u OŠ Braća Radić u Koprivnici, čak 130. To je za 30 učenika više nego lani.
Đurđevačke osnovne škole mogu se pohvaliti s rastom broja učenika prvašića i to za tri učenika, a ukupno ih je upisano 77.
Grad podno Kalnika-Križevci, isto tako imaju povećan broj upisane djece u prve razrede, a u školske klupe po prvi će put sjesti 186 učenika, što je 14 više nego lani.
Nažalost, situacija je takva da ima i škola u Koprivničko-križevačkoj županiji koje nemaju niti jednog upisanog prvačića.
Riječ je o PŠ Većeslavec koja spada pod OŠ Vladimir Nazor u Križevcima. Na popisu je i PŠ Novačka, kojoj je matična škola OŠ Gola. Neslavno je prošla i PŠ Delovi, škola koja je u sastavu OŠ prof. Blaža Mađera iz Novigrada Podravskog. Također, niti jednog upisanog prvašića nema ni PŠ Mala Mućna, škola u sastavu OŠ Sokolovac.
No, treba uzeti u obzir da se broj može mijenjati s obzirom na to da broj upisanih ipak može varirati jer se učenici mogu upisivati odnosno ispisivati do 3. rujna.
– Prema podacima županijskog Ureda državne uprave u sukladno kojima su formirani razredni odjeli u školskoj godini 2018./2019. u osnovne škole Koprivničko-križevačke županije kreće 8.809 učenika. To ne uključuje glazbene škole. Isto tako, točan broj učenika po školama i razredima imat ćemo do 15. rujna – kazali su nam u Županiji.
Sreća je u tome što se niti jedna škola u Koprivničko-križevačkoj županiji neće morati zatvoriti, kao primjerice po jedna PŠ u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Krapinsko-zagorskoj, Zadarskoj, Osiječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj te čak dvije škole u Istarskoj županiji.
Očito je da su posljednice masovnog iseljavanja Hrvata iz države ostavile danak, pa preostaje samo nadati se da će se ta ‘krvna slika’ države, ali i školstva, u idućim godinama ipak popraviti.
