Razlog za hladne šake najčešće je tek, obična preosjetljivost na hladnoću, ali ako se tegobe javljaju ljeti, moguće je da se radi o Raynaudovom sindromu (fenomenu).
Riječ je o pojavi obostrano blijedih i/ili izrazito modrih prstiju šaka i/ili stopala pri izlaganju hladnoći, a ponekad i pri uzbuđenju. Simptomi se javljaju zbog spazma (stezanja) malih krvnih žila arteriola i digitalnih arterija (krvne žile prstiju šaka i stopala). Bolesnici u pravilu navode osjećaj hladnih, utrnutih i obamrlih prstiju.
Patološki supstrat je poremećaj arterijske mikrocirkulacije. Razlikujemo dva oblika ovog stanja. Primarni oblik ili Raynaudova bolest rijetko je idiopatsko (nepoznatog uzroka) stanje koje se javlja najčešće u mladih žena (60 do 90 %) i uvijek obostrano.
Sekundarni oblik ili Raynaudov sindrom uvijek je jedna od manifestacija nekog drugog patološkog stanja, od kojih su to najčešće sustavne bolesti vezivnog tkiva: sklerodermija, sistemski lupus, reumatoidni artritis, mješovita bolest vezivnog tkiva, dermatomiozitis, sindrom vaskulitisa. Susreće se i kod još nekih bolesti i stanja: opstruktivne arterijske bolesti, kompresivni cervikalni sindromi, ateroskleroza, prilikom uzimanja nekih lijekova, itd.
Glede simptomatologije, Raynaudov sindrom prolazi kroz nekoliko faza: bljedilo, cijanoza i crvenilo. Kad je spazam arteriola toliko izražen da izaziva prolazni prestanak cirkulacije, nastaje pojava blijedih prstiju. Potom uslijedi faza cijanotičnih (plavičastih) prstiju. Kada spazam sasvim popusti, javlja se reaktivna hiperemija i crvenilo kože.
Kad nastupe navedeni simptomi, potrebno je svakako obaviti liječnički pregled kod nekog od specijalista: interniste, fizijatra, reumatologa ili vaskularnog kirurga. Od pretraga najkorisnija je i u pravilu dostatna za definitivnu potvrdu dijagnoze digitalna fotopletizmografija. Ako se pregledom i dodatnim laboratorijskim nalazima postavi sumnja na mogućnost razvoja neke od sustavnih bolesti vezivnog tkiva, liječnik će na tom tragu preporučiti daljnju obradu.
Što se liječenja tiče, osim lijekova pušaći svakako trebaju prestati s pušenjem, a zimi šake i stopala treba zaštititi od hladnoće nošenjem toplih rukavica i čarapa, te kad god je to moguće izbjegavati rashlađeni prostor i hladnu vodu.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : .drazen.sacer1@kc.t-com.hr
