Koren je istaknuo kako je teško u kratkom vremenskom razdoblju realizirati novi plan gospodarenja otpadom i kako se upravo zbog toga ne povlače sredstva Europske unije.
Župan Darko Koren i direktor Piškornice Mladen Jozinović prisustvovali su 44. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija koja je ovog puta održana u Šibeniku.
Jedna od tema sjednice bila je rasprava i analiza Plana gospodarenja otpadom koju su inicirale Koprivničko-križevačka i Zagrebačka županija, a koju je prezentirao Jozinović kao predsjednik Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Osvrnuo se na Zakon o održivom gospodarenju otpadom, na uvjete koje Hrvatska mora ispuniti u tom području, kao i na trenutno stanje centara za gospodarenje otpadom na području države.
Koren je tim povodom istaknuo kako je teško u kratkom vremenskom razdoblju realizirati novi plan gospodarenja otpadom i kako se upravo zbog toga ne povlače sredstva Europske unije.
Također, na sjednici se raspravljalo o smjeru regionalnog razvoja Republike Hrvatske kao i o aktualnim temama u zdravstvu, a vezano uz Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
Prihvaćena je i Deklaracija o važnosti političkog uvažavanja i suradnji župana unutar Zajednice, s naglaskom na međuregionalnu suradnju na dobrobit građana, a ne vođenu političkom orijentacijom članova izvršne vlasti.
Gospodin Jozinovic trebao bi se brinuti za sigurnost Piskornice. Trebao bi drasticnosmanjiti kolicine smeca koje odlaze. Uz to trebao bi gradjanima podravine objasniti sto se stvarno dogadja na piskornici. Je li istina da su kamioni iz inozemstva dovozili smece?
Zasto je prosle godine obmanjivao javnost da posjeduje sve dozvole ako je sada dokazano da je ilegalno odlagao smece.
Jel i dalje zagovara politiku trpanja smeca u jednu kantu?
Kada ce postaviti uredjaje za mjerenje kvalitete zraka, vode i tla i hoce li uredjaji biti pod neovisnim monitoringom?
Korisni link za gospodina Jozinovica:
Održivo gospodarenje komunalnim i poljoprivrednim otpadom
i mogućnost primjene naprednih tehnologija za iskorištavanje otpada
Učinkovitost korištenje resursa odnosno održivog razvoj
gospodarstva mjera je politike zaštite okoliša i cilj svake države, a
njena uspješnost vidljiva je kroz razdvajanje veze između proizvodnje
otpada i gospodarskog rasta, a prikazuje se kao odnos količine
proizvedenog otpada po stanovniku i bruto domaćeg proizvoda.
Prelazak s postojećeg linearnog na kružno gospodarstvo kod kojeg je
težnja prema učinkovitom korištenju, oporabi, recikliranju i ponovnom
korištenju resursa kako bi se osiguralo održivo gospodarenje resursima i
produžio životni vijek materijala i proizvoda jedan je od ciljeva
Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast, a samim tim i
Republike Hrvatske.
Oporaba i ponovno korištenje resursa dovodi do razvoj novih
tehnologija i diversifikaciju ulaznih sirovina potrebnih za proizvodnju
različitih proizvoda s visokom dodatnom vrijednošću, za čiju se
proizvodnju do sada koristila uvozna fosilna goriva koja imaju štetni
utjecaj na životnu sredinu.
Kako bi se povećale količine oporabljenog i ponovno korištenog
komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, proizvodnog otpada,
ambalažnog otpada i otpada iz poljoprivrede potrebno je razviti sustav
temeljen na naprednim tehnologijama koje mogu proizvesti proizvode s
velikom dodatnom vrijednošću i na taj način omogućiti ekonomski održivo
funkcioniranje kružnog gospodarstva.
Upravo kroz primjenu naprednih tehnologija u procesima oporabe,
recikliranja i ponovnog korištenja otpada moguće je dovesti do smanjenja
količine otpada odloženog na odlagalište i dostizanje EU ciljeva za
2020 od 50% ponove uporabe i recikliranja komunalnog otpada te 60% za
ambalažni otpad odnosno 70% ponove uporabe i recikliranja komunalnog
otpada do 2030 i 80% za ambalažni otpad.
U isto vrijeme predlažu se ograničenja za odlaganje otpada koji se
može reciklirati do 2025. odnosno do 2030. sveg otpada na maksimalno 5%
od ukupnog otpada u prethodnoj godini, dok je trenutna stopa odlaganja
otpada na odlagališta u RH oko 90%. Također primjenom naprednih
tehnologija za proizvodnju novih proizvoda moguće je na održivi način
dovesti do povećanja oporabljenih i ponovo korištenih količina
poljoprivrednog otpada kojeg je na nivou EU oko 700 milijuna tona te se
samo jednim dijelom koristi.
http://powerlab.fsb.hr/ogk/