Slika je snimljena u Srbiji početkom sedamdesetih. Tih je godina Podravka intenzivno surađivala na projektima osvajanja regije. Poznata po svojem afinitetu prema umjetnosti, osobito likovnoj, tvrtka se bavila i izdavalaštvom.
Tako je suradnja s poznatim beogradskim Borbinim novinarom, pjesnikom, piscem, prevoditeljem, slikarom, boemom Slobodanom Markovićem (Liberom Markonijem, 1928. Skoplje – 1990. Beograd, sahranjen u Aleji zaslužnih građana) i novinarom, ilustratorom i karikaturistom Borbe i slikarom i strip crtačem Draganom Savićem (1923. Petrovac na Mlavi – 2009. Beograd), rezultirala knjigom Sto ludih ručkova Libera Markonija. Libero Markoni talijanski je prijevod njegova imena i prezimena. Osim što je bio vrstan pjesnik (sjećate li se pjesme sa Zagrebačkog festivala što Jednom u gradu ko zna kom: njegova je, objavljena u istoimenoj knjizi, jednoj od 64 njegovih), pisao je scenarije za televizijske serije.
O tome kako je nastala Knjiga Sto ludih ručkova, Libero je napisao:
– Podravini, na božanstvenoj Šoderici, u restoranu pored jezera 1970. dok smo karikaturista Dragan Savić i ja nagovarali kuvara na gastronomske grehe i ludorije, nismo ni slutili da nas slušaju i gledaju zvanični predstavnici čuvene fabrike prehrambenih proizvoda Podravke. Uz filovanu štuku, file od smuđa i dobru podravsku, domaću kapljicu, nastalo je trajno prijateljstvo.
Recepti su stvarni, ali knjiga je literarno djelo, pisana duhovito. Svaki recept završava nekom posebnom, duhovitom ili poetičnom, rečenicom, kao: ”Posle ovog ručka treba se ljuljati što duže u naslonjači za ljuljanje i slušati kako kiša bije u okna”.
Libero je u predgovoru knjige napisao: ”Inače, ona je namenjena svima koji žive život”.
Za Podravinu je rekao, kad je dolazio u Koprivnicu tzv. Podravskom magistralom, i kada ju je ugledao, da je bila ”čista, kao suncem okupana”. Prepoznao je u njoj u živo slike naivnih umjetnika. Kozmopolit, napisao je 1980. godine: ”Regionalne klaunove naduvane nacionalizmom, žalim”. U Zagrebu je prijateljevao i s Tinom Ujevićem.
Osim nekoliko susreta u Koprivnici, imali smo prigodu posjetiti Slobodana Markovića i Dragana Savića i u Beogradu i s Liberom putovati po Srbiji. Na putovanju je snimljena i ova fotografija, gdje su s lijeva hrvatski slikar Josip Turković iz Virja, profesor Vlado Milak iz Novog Virja, koji je od 1962. godine radio na sveučilištu u Göttingenu (između ostalog na prijevodu slavenskih bajki) te Slobodan Marković, alias Libero Markoni.
