Jeste li od onih koji uživaju u suncu i visokim temperaturama neprimjerenima siječnju ili ste pak jedan od onih koji razbijaju glavu koje će biti posljedice tog siječanjskog sunca? Ukoliko ste se ubrojili u ovu prvu skupinu, zasigurno vam neće biti drago što meteorolozi najavljuju zahlađenje, a krajem tjedna možda i pokoju pahulju snijega, ali ako barem malo razmišljate o posljedicama rekordno visokih zimskih temperatura, sreća je da nam zahlađenje dolazi kako bi se spriječile štete još većih razmjera.
– Visoke su temperature potaknule buđenje prirode, a očekuje se zahlađenje, što je očito opasno za mnoge biljke, tj. njihove pupove, listove, cvjetove, sve one nježnije i kratkotrajne organe. U kojem opsegu bi to moglo naštetiti teško je sada reći, ali potencijalno može biti vrlo loše. Jasno se vidi da se dio prirode počeo buditi, no nije to ono pravo proljetno buđenje, ipak se sad čuje tek tu i tamo neka ptica dok u proljeće sve odjekuje od pjesme, jer ono ne ovisi samo o temperaturi, već i o trajanju dana, ali recimo da su neke biljke i životinje „zbunjene” – istaknuo je Šafarek.
Dotaknuo se i zimskog sna životinja.
– Mnoge životinje ne spavaju pravi zimski san, već samo smanjuju aktivnost. Ponajviše je to nezgodno za hladnokrvne žiotinje, koje za razliku od ptica i sisavaca ne stvaraju samo dovoljno topline već ovise o okolišu. I ako se „probude” prerano, može biti fatalno, ukoliko dođe prava zima – kaže poznati bilog te naposljetku naglašava kako ne bi trebalo donositi zaključke zbog jedne zime, jer priroda ima svoje cikluse, ali i kako je moguće da je riječ o klimatskim promjenama na koje utječu i ljudi.
Diljem županije pčelari strahuju i zbog pčela. One su zbog visokih temperatura počele izlaziti iz košnica, toplina je i temelj za nastanak mnogih bolesti, a događa se i da matica počne leći jajašca. Iz tog razloga pčelari strahuju da se ne ponovi zima od prije četiri godine, kada su izgubili čak 20 posto tih korisnih kukaca.
– Što se samih intervencija tiče, nismo imali povećan broj, kao ni ekscesnih situacija koje bi povezali s južinom. Najviše zbog ovakvog vremena pate kronični bolesnici i starija populacija, a najugroženiji su pacijenti sa srčanim oboljenjima te kroničnim plućnim bolestima – kazao je Devčić dodajući kako uvelike pate i osobe sklone kroničnim glavoboljama, koje ponekad zanemarujemo iako imaju velike tegobe.