Statistike pokazuju da u Hrvatskoj posljednjih godina svaki četvrti brak završava razvodom, dok je naša županija vodeća po broju razvoda, jer čak svaki drug brak završava kobno. U Republici Hrvatskoj prošle godine vjenčalo se tek nešto više od 20 000 parova, što je najmanji broj otkad Državni zavod bilježi podatke. Također, zabilježen je najveći broj razvoda u posljednjih 20 godina.
U našoj županiji situacija je još gora. Ove godine sklopljeno je 199 novih brakova, a razvedeno čak 98. Tijekom 2011. godine, sklopljeno je 212 novih brakova, a razvelo se više od polovice, njih čak 109. Najviše je razvedenih parova u prvih pet godina braka, njih čak 33 za 2012. godinu, dok je 2011. godine razvedeno 30 parova čiji je brak poživio do 5 godina. Zanimljivo je da su tijekom ove godine razvedena i četiri para koji su bili u braku više od 35 godina.
– Jedan od značajnih razloga razočaranja brakom, koje često rezultira razvodom je idealizirana slika braka kakva se prikazuje u medijima, prema kojoj nas bračni partner, ako nas voli mora apsolutno razumjeti, prihvatiti takve kakvi jesmo bez da mi i sami radimo na tome, što stvara velik konflikt u nama kada procjenjujemo svoju stvarnost – rekla nam je koprivnička psihologinja Nina Hrenić.
Mladi žele osnovati obitelj, no očito je kako je problem posao i stambeno pitanje. Mladi nemaju dovoljno za sebe, a kamoli za obitelj. Sve više žena i muškaraca ide na fakultete, a onda se još malo odgađa brak radi karijere te nesređenog stambenog pitanja i općenito lošeg socijalnog stanja. Posljedica toga je da žene sve kasnije rađaju, te je prosječna dob rađanja prvog djeteta porasla s 23-24 godine prije nekoliko desetljeća, na 26 godina.
Parovi se odlučuju za djecu, ali i kasno stupaju u brakove. Prosječna dob sklapanja braka za muškarce je nešto više od 29 godina, a za žene oko 26. To je 4-5 godina više nego prije tridesetak godina, zbog čega se smanjuje broj rođene djece. Najviše bračnih parova razvodi se tijekom desete do četrnaeste godine braka. Bizaran je podatak da čak 102 bračna para nisu izdržala zajedno ni godinu dana, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
– Stopa razvoda je veća kod obrazovanih partnera i ekonomski dobrostojećih, međusobno neovisnih partnera. Razvod je uvijek izvor velikog stresa za pojedinca i znači veliku, često puta ogromnu promjenu u načinu života. Lakše se odlučuju, pa onda i nose s takvim promjenama oni koji to i financijski mogu bolje podnijeti – kazala je psihologinja.
U tradicionalnom braku gdje je muškarac imao ulogu hranitelja obitelji, a žena ulogu njegovateljice obitelji, žene su bile financijski ovisne o muškarcu, pa su se teško i rijetko odlučivale na razvod, bez obzira na zadovoljstvo ili nezadovoljstvo brakom. Osim toga, promijenio se i društveni pogled na razvod – u tradicionalnoj kulturi razvod je ima stigmu društvene sramote, dok to danas više nije tako. Na razvod se danas gleda kao normalan dio života, nešto što se događa, mnogima.
– Očekivanja od braka danas se uvelike razlikuju od očekivanja od braka koja su ljudi imali nekada. Ta očekivanja je teško međusobno uskladiti s bračnim partnerom, ali i s očekivanjima koja oboje imamo od života, a današnji način života, uslijed svih ovih promjena stavlja nas pred velike izazove s kojim se neki parovi ne uspijevaju uspješno nositi – objasnila je psihologinja.
