Ususret Podravskim motivima u Peterancu se otvara izložba Škrinjica sjećanja Pere Topljaka

Izložba u introspektivnom pogledu traga za minulim običajima i čuva ih od zaborava. Svijet ciglara, ugljanara, kopača, kanasa, vinogradara bilježi se nostalgičnom čeznutljivom melankolijom u bajkovitim scenografijama stvarnog svijeta i proživljenih doživljaja

0
Fotografija: Plakat izložbe s motivom slike Crni pevec, 2009., ulje/platno, 710x710 mm (oblikovao: Robert Čimin)
- Oglas -

Pero Topljak, naivni autor s đurđevačkog područja, ovog petka, 30. rujna, predstavlja se publici u Galeriji skulptura Ivan Sabolić u Peterancu. Ususret Podravskim motivima izložba Škrinjica sjećanja – u potrazi za minulim običajima otvara se u 18 sati i donosi pregled recentnije produkcije autora, od 2000-ih godina do danas, kroz 13 radova.

Iako se tijekom dugogodišnjeg stvaralaštva uspješno okušao u slikanju na staklu te izvještio u crtačkoj maniri većina radova posljednjih godina nastaje na platnu. Platno u sebe skuplja bogatstvo osobnih doživljaja ili naslijeđenih priča iz naroda. Svakodnevica seoskog života glavna je okosnica opusa. U posljednjim godinama primjetna je planirana namjera bilježenja ruralne arhitekture, poslova, običaja ili pratećeg ugođaja. Atmosfera je sjetna i blaga odabirom pastelnog i svijetlog kolorita s nježnim pretapanjima. Forme su zaobljene, bez oštrih rubova izostankom čvrstog konturiranja. Profilira se kao autor prepoznatljiv po velikom broju likova i mnoštvu narativnih tokova s jasnim dijagonalnim prodorom u dubinu gdje se horizonti gube u prizorima tipičnog podravskog ravničarskog pejzaža koji podsjećaju na generalićevska rješenja. Inspiracija i nasljeđivanje tradicije majstora naive očito je i u prikazu glavnog simbola naive – Crnog pevca. Crni pevec u sjećanje priziva rješenja Ivana Generalića ili Večenaja u svojoj specifičnoj ekspresivnosti i minucioznosti u pristupu i obradi svakog segmenta motiva (npr. perja). Hiperbolacija pevca dodatno ukazuje na njegovu važnost i značaj, kao i njegova impostacija i „nakostriješena“ poza. Sugestivna gestikulacija sama je sebi dovoljna, a dodatno ju naglašava koloristički kontrast motiva i pozadine ispunjene bjelinom snježnog pejzaža. Iako je pevec izmješten blago ulijevo jasno je da je upravo on nositelj cjelokupne kompozicije i dramatske napetosti. Stoga je ljudska figura ovdje gotovo pa nepotrebna, ali njeno postojanje ukazuje na Topljakovu konstantu (nesvjesnu) potrebu za blizinom čovjeka, ljudskog doticaja i kontakta.

Topljakove su slike, kao i one njegova „sunarodnjaka“ Petra Petrovića“, škrinjica blaga za širi spektar stručnjaka, uključujući etnologe i kulturne antropologe jer na realističan način prikazuju svijet koji se polako gubi i nestaje. Škrinjica sjećanja u introspektivnom pogledu traga za minulim običajima i čuva ih od zaborava. Svijet ciglara, ugljanara, kopača, kanasa, vinogradara bilježi se nostalgičnom čeznutljivom melankolijom u bajkovitim scenografijama stvarnog svijeta i proživljenih doživljaja.

- Oglas -

Izložbu razgledajte u radnom vremenu Galerije skulptura Ivan Sabolić u Peterancu do 29. listopada.

Ukratko o autoru:

PERO TOPLJAK – PETRINA (8. 1 1948., Đurđevac) od 1956. do 1963. godine pohađa osnovnu školu kada uz pomoć nastavnika Ante Perokovića nastaju prvi crteži. U narednim godinama susreće se sa đurđevačkim slikarom i kiparom Ivanom Tomerlinom, čijim savjetima i potporom nastaju prve slike na platnu i staklu. Godine 1966. boravi u Zagrebu i posjećuje majstorsku radionicu Krste Hegedušića s kojim često kontaktira. Potom upoznaje i Ivana Lackovića s kojim se često druži u vrijeme vojničkih dana. Po povratku slika između poljodjelskih poslova, a 1972. godine objavljuje mapu crteža suradnji s Vladimirom Crnkovićem koji uskoro objavljuje i manju monografiju. U nakladi Pučkog otvorenog učilišta iz Zagreba 1999. objavljujem monografiju slika s tekstom Božice Jelušić. Godine 2004. u nakladi Gradske knjižnice u Đurđevcu izlazi monografija crteža s tekstom Zdravka Šabarića. U narednim godinama sve više slika i izlaže u zemlji i inozemstvu. Izlagao na više od 200 skupnih izložbi u zemlji i svijetu. Živi i radi u Đurđevcu.

 

 

 

 

 

 

 

 

- Oglas -
 
 

Exit mobile version