Europska komisija nije zadovoljna sporošću radova na prugama koji su plaćeni europskim novcem.
Putovanje vlakom u Hrvatskoj najlošije je ocijenjeno u prometnoj analizi Europske komisije. Ocjenjivala su se četiri kategorije. Točnost.
– Ako uzmemo sva putovanja, više od 50 posto je kasnio, da. I u dolasku i u povratku -kazala je Dina iz Zagreba.
Vlakom se u Hrvatskoj vozi samo 3 posto putnika. A Komisija je ocjenjivala i vozi li vlak dovoljno često.
“Pa baš nešto i ne. Prema Zaprešiću vlak je otišao prije 12 minuta. I sad bi trebao ići u 36, što je očito da će opet kasniti. Sljedeći ide u 42. Znači, u ovoj špici je najveći taj luft od pola sata”, kazala je Vlatka iz Zaprešića.
U Hrvatskim željeznicama kažu problem seže daleko u prošlost.
– Ta je ocjena možda realna, možda nije. Ja ne bih ulazio u tom, ali je definitivno uvjetovana smanjenim investicijama u infrastrukturu u zadnjih 30 godina – kazao je Darko Barišić, član uprave HŽ Infrastrukture.
Na 2600 kilometara hrvatskih pruga, četvrtina je novih vlakova. Oni bi i mogli brže voziti, ali ovise upravo o stanju pruge.
Primjerice vožnja od Zagreba do Splita autom će trajati 3 i pol sata, dok će vlakom to biti dvostruko duže. Ipak, vožnja vlakom bit će i duplo jeftinija. A upravo je to ono čime su putnici zadovoljni.
– Cijena je stvarno super. Jeftinije od ZET-a. Meni se to isplati – kazala je Valentina.
Europsku Uniju brine i sporost izvođenja radova EU projekata u vrijednosti skoro 6 milijardi kuna. Iz HŽ-a kažu, radovi kasne jer nema tko raditi.
– Došli smo do jedne apsurdne situacije. Da sav taj novac ne možemo realizirati s našim tvrtkama jer domaće kompanije više ne postoje. Na tržištu fali i tesara i zavarivača i drugih građevinara – kazao je Barišić.
Komisija je ocijenila i zračni, pomorski i cestovni promet. Iznad eurospskog prosjeka je jedino kvaliteta hrvatskih cesta.
