Imao sam sreću nekoliko puta sretati medvjede u divljini. Smeđi medvjed (Ursus arctos) je najveća kopnena zvijer u Hrvatskoj. Ovaj smeđi div izaziva i strahopoštovanje i divljenje gdje god dođe. Iako je drugdje u Europi uvelike istrijebljen, naša mu je zemlja još dom.
Čak 1000 medvjeda živi na otprilike petini Hrvatske, na oko 12 500 km2, a zalaze i u dodatnih gotovo 3000 km2. Areal ove vrste podudara se dobrim dijelom s arealom vuka, ali medvjed ne dolazi toliko u ravnijem području Dalmacije, već se drži uglavnom planina. Zna se doduše spustiti do Hrvatskog primorja, čak i preplivati do Krka. Medvjedu treba kvalitetno stanište na kojem će naći i hranu i mir te mjesto za razmnožavanje. Najviše mu odgovaraju listopadne šume koje proizvode krupno sjeme (bukvica, kesten, žir), ali mu trebaju i zeljaste biljke u proljeće te šumski plodovi (maline, kupine, borovnice) tijekom ljeta.
Smeđi medvjed (Ursus arctos) je najveća kopnena zvijer u Hrvatskoj. Ovaj smeđi div izaziva i strahopoštovanje i divljenje gdje god dođe. Iako je drugdje u Europi uvelike istrijebljen, naša mu je zemlja još dom.
Čak 1000 medvjeda živi na otprilike petini Hrvatske, na oko 12 500 km2, a zalaze i u dodatnih gotovo 3000 km2. Areal ove vrste podudara se dobrim dijelom s arealom vuka, ali medvjed ne dolazi toliko u ravnijem području Dalmacije, već se drži uglavnom planina. Zna se doduše spustiti do Hrvatskog primorja, čak i preplivati do Krka. Medvjedu treba kvalitetno stanište na kojem će naći i hranu i mir te mjesto za razmnožavanje. Najviše mu odgovaraju listopadne šume koje proizvode krupno sjeme (bukvica, kesten, žir), ali mu trebaju i zeljaste biljke u proljeće te šumski plodovi (maline, kupine, borovnice) tijekom ljeta.
Nije teško prepoznati medvjeda smeđe boje s njegovih više od dva metra dužine od njuške do repa te 150 kilograma težine. Visina mu je ramena kada hoda četveronoške između 100 i 120 cm, ali se može propeti na stražnje noge i dosegnuti gotovo četiri metra. Snažne leđne grbe, ali kratkih nogu, medvjed djeluje nezgrapno, no može itekako brzo potrčati, i do 50 km/h. Na masivnoj glavi s malim ušima i očima ističe se dugačka njuška. Očnjaci i derači jasno pokazuju da je medvjed zvijer. Ipak, medvjed je uglavnom biljojed, a to se vidi i po ravnim kutnjacima kojima drobi sjemenke i ostale dijelove biljaka. U proljeće i ljeto pase travu, zeljaste biljke i plodove, a ujesen traži plodove bukve i hrasta bogate masnoćama i proteinima. Jede i životinje, uglavnom ličinke beskralježnjaka poput mrava i osa. Katkad lovi mladunče jelena ili srne jer rijetko može uhvatiti odrasli plijen. Ubija udarcem vrlo snažne šape i potom ugrizom u vrat ili rame. Nažalost, nekad napada i domaće životinje, a medvjedovo se djelo prepoznaje po polomljenom vratu, lubanji i kralježnici te širini između očnjaka. Često se pogosti plijenom risa, katkad i vuka, te strvinama. Koristi se i dugačkim pandžama kojima ubija i kida plijen, ali i kopa zemlju, panjeve i mravinjake. Važno je da prije zime osigura zalihe sala, zbog energije i toplinske izolacije. Tada može udvostručiti svoju težinu. Medvjed spava zimski san, ali se može probuditi. Brlog gradi u pukotini stijena ili na tlu između korijenja velikih stabala, obložen suhim lišćem, travom i grančicama. Ulaz je često iznenađujuće uzak za tako veliku životinju. U toploj sezoni radi ležajeve za odmor, često na obronku iza drveća i grmlja.
Medvjedi su samotnjaci i nisu teritorijalne životinje, ali se jedinke različitih spolova izbjegavaju. Svoju prisutnost oglašavaju ogrebotinama na stablu te mirisima. Životni je prostor mužjaka veći i na njemu može biti nekoliko ženki. Mužjaci i ženke susreću se jedino za parenja potkraj proljeća i ostaju zajedno od nekoliko dana do tjedana. Oplođeno jajašce, međutim, ostaje u maternici i tek se zimi počinje razvijati u plod. Ženka se koti u brlogu usred zimskog sna i najčešće na svijet donosi dva mladunca koje hrani mlijekom sve do kasnog proljeća ili čak ljeta. Mladunci ostaju s majkom dvije godine i za to ih vrijeme ona priprema za samostalan život. Vrlo ih agresivno brani, a u to je doba ženka opasna i nasrće na svaku možebitnu opasnost. Kad odrastu, mladunci mužjaci udaljavaju se, a mlade ženke mogu ostati u blizini područja na kojem su okoćene.
Što napraviti kada sretnete medvjeda? Panika je najgora stvar. U većini slučajeva će medvjed pobjeći čim osjeti čovjeka, no ponekad i ne. Mladi medvjed se zna zaletjeti, no to je više blef. Obično se radi o dvogodišnjacima koji se još nisu naučili bojati čovjeka, ali ga doživljavaju kao nešto zanimljivo. Često će puhnuti, poskočiti prednjim nogama, zatim se zaletjeti prema čovjeku. Tada je najgora stvar dati petama vjetra jer to mladom medvjedu daje dodatnog elana i pošteno vas istrči. Ukoliko čovjek ostaje na mjestu, mladi medvjed vidi da ga se čovjek ne boji i povlači se nekoliko metara prije čovjeka. Dosad sam doživio više takvih blefova, ali svi su završili bez ikakvog fizičkog kontakta. Vjerujem da postoje i iznimke. Naravno, bitno je medvjeda ne iznenaditi –da spazi čovjeka pravovremeno. Iznenađenja su opasna i tu nije moguće reći ni za kojeg medvjeda kako će reagirati. Najopasnija je majka s mladuncima. Mladunci ostaju s majkom dvije godine i za to ih vrijeme ona priprema za samostalan život. Vrlo ih agresivno brani, a u to je doba ženka opasna i nasrće na možebitnu opasnost. Tada treba ostati miran i ne paničariti. Izbjegavati direktni očni kontakt. U slučaju napada medvjeda ne bježati nego leći na trbuh i zaštititi glavu rukama.
