Zašto reumatski bolesnici moraju vježbati?

“Omnia causa fiunt” (” Sve ima svoj razlog” )

Za reumatske bolesti karakteristična su tri vodeća simptoma: bol, otok i ograničena gibljivost. Reumatizam je je pojam koji obuhvaća različite bolesti sa sličnim simptomima primarno sustava organa za kretanje. Kod tih su bolesti uvijek zahvaćeni zglobovi, kosti i mišići, ali se mogu manifestirati i na drugim tkivima i organima.

Iako se može činiti da su sve reumatske bolesti naizgled slične, među njima postoje znatne razlike, a one se odnose na uzrok nastanka, tijek bolesti, liječenje i prognozu. Neovisno da li se radi o upalnom, degenerativnom, izvanzglobnom ili nekom drugom obliku reumatizma kineziterapija (medicinska gimnastika, liječenje pokretom, tjelovježba) je uvijek sastavni i neizostavni dio liječenja.

Još uvijek u liječenju reumatskih bolesnika dominira medikamentno liječenje, koje je vrlo često neophodno i nezamjenjivo, ali bi kineziterapija trebala biti daleko više zastupljena. Nažalost velik dio populacije, pa tako i reumatskih bolesnika premalo vježba. Često čak niti liječnici ne ukazuju na veliku važnost tjelovježbe, a još češće pacijenti pronalaze najrazličitije razloge da ne vježbaju. Treba naglasiti da radne i rekreacijske aktivnosti ma koliko korisne bile, ne mogu nadomjestiti samo ciljano vježbanje.

Višekratno smo u našim ranijim napisima isticali značaj i važnost tjelovježbe jer je pokret najbolji stimulans za živčano-mišićni i koštano-zglobni sustav. Glavni cilj kineziterapije kod reumatskih bolesnika je očuvanje funkcionalne sposobnosti. Tip vježbi, njihovo trajanje i učestalost određuju fizijatar i fizioterapeut. Kad god je to moguće medicinska gimnastika morala bi biti strogo individualna i aktivna, uz prilagodbu dobi i spolu bolesnika te njegovom općem zdravstvenom stanju.

Treba znati da je u akutnom stadiju mnogih reumatskih bolesti, druga krajnost – mirovanje često neophodan i vrlo učinkovit vid liječenja. No po smirenju akutne faze bolesti, treba odmah početi s vježbama, koje mogu biti pasivne, aktivno potpomognute i aktivne.

Trajanje vježbi je individualno prilagođeno i kreće se od 10 do 30 minuta, a vježbe se provode do granice boli. U početku je dovoljno svaku vježbu ponoviti tri do četiri puta, a potom postupno povećavati broj ponavljanja. Načelno, za svaku od reumatskih bolesti, bilo upalne ili degenerativne etiologije postoji točno razrađen program vježbi. U slučaju da se boluje od neke od kroničnih bolesti ili postoji prekomjerna tjelesna težina, program vježbanja dodatno će se prilagoditi.

O još nekim pojedinostima vezanim uz vježbanje, više u narednom napisu.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr