Na slici je slikar Željko Hegedušić, obiteljskim podrijetlom iz Hlebina. Snimljen je za vrijeme slikarske kolonije u Dječjem domu u Basaričekovoj osamdesetih godina. Bio je čest gost Podravine, a 1981. godine u Koprivnici je imao i samostalnu izložbu.
Hrvatski slikar, grafičar i likovni pedagog Željko Hegedušić rođen je u Tuzli 22. srpnja 1906. godine, a umro je u Zagrebu 8. travnja 2004. Nakon smrti oca (1909. godine) njegova majka s djecom se vratila u Hlebine. Pučku školu i realnu gimnaziju, polazio je u Zagreb. Diplomirao je na Akademiji u Zagrebu 1930. godine u klasi V. Becića i je nastavio studij slikarstva u Parizu. Od 1932. radi kao profesor crtanja na gimnaziji u Zagrebu, a od 1933. do 1939. u Sremskoj Mitrovici te ponovo od 1939. do 1950. u Zagrebu. Nakon rata, od 1950. do 1955. predaje na Akademiji primjenjenih umjetnosti u Zagrebu.
Prvi put se pojavio pred likovnom publikom gost na izložbi grupe Zemlja 1932. godine. Od 1936. do 1939. sudjelovao je na izložbama Grupe hrvatskih umjetnika. Prvi u Hrvatskoj je napravio, čisti nadrealistički crtež. Svoj likovni jezik formirao je u Parizu, u dodiru s tada aktualnim purizmom (A. Ozenfant) i metafizičko-nadrealističkim slikarstvom (J. Lurcat). Njegova slikarska poetika zasnovana je na čistoj, svijetloj boji i sumarnom crtežu, plošnim oblicima u slobodnom prostoru. Slika vedute provincijskih gradića i vlastiti život viđen ironiničnim očima umjetnika (Parobrodarska ulica, 1934., motiv iz Sremske Mitrovice, 1934., Na pustom trgu, 1935.). Od 1950-tih godina služi se grafičkim i kombiniranim slikarskim tehnikama. Njegovo slikarstvo sve je više nadrealističko, u širokom rasponu doživaljaja od tragičnoga do lirskoga.
Samostalno je izlagao u Zagrebu (1959, 1971, 1976. i 1979.), Stockholmu (1964.), Splitu (1969.), Šibeniku (1969.), Zrenjaninu (1970.) i Koprivnici (1981.).
