Šest članova bivšeg Gradskog amaterskog kazališta iz Koprivnice (GAK-a), Velimir Maravić Veljo, Vjekoslav Kovačić Čato, Branka Vrabec, Vlatko Hrubec Dado, Vladimir Kuzel i Ivo Čičin-Mašansker, bili su u petak 15. lipnja u podne gosti Muzeja grada i njegova ravnatelja prof. Marijana Špoljara u prigodi predstavljanja napora u skupljanju dokumentacije o djelovanju GAK-a (1953-1965.) i ostalih kazališta u povijesti Koprivnice.
Dugogodišnji član GAK-a, režiser i glumac Veljo Maravić darovao je Muzeju grada svu kazališnu dokumentaciju (slike, dokumente i izreske iz novina), koja je tako priključena dokumentaciji koju je sakupljao začetnik muzeja dr. Leander Brozović i sačuvanoj ostavštini iz arhive GAK-a, dijelom i donacije Aleksandra Vrančića. Ostavština jest slikovita, ali je još uvijek skromna, i za popunu cjeline potrebno bi bilo da članovi GAK-a pridonesu slikama i drugim materijalima ako ih imaju.
Vladimir Kuzel u dva je navrata pisao, odnosno nadopunjavao povijest GAK-a, u Podravskom zborniku i u knjizi, a raspolaže i s fotografijama gimnazijskih kazališnih predstava. Ivo Čičin-Mašansker također ima dio dokumentacije (slike, plakati) iz djelovanja u GAK-u od 1959. do 1964. i muzeju je darovao vlastitu skeniranu dokumentaciju, dokumentaciju Vladimira Kuzela i, najobimniju, dokumentaciju Velje Maravića, u sklopu 54.000 fotografija iz povijesti Koprivnice.
Gradsko amatersko kazalište opstojalo je u teškim uvjetima, a od 1955. godine imalo je na upravljanju i Domoljub. Imalo je i tri profesionalca: direktor je bio nedavno preminuli Josip Gudić Joško, tajnica Đurđa Komes, a tehnički rukovodilac Branko Petrušić Tošo, a svi drugi, od režicera, glumaca do tehničara, bili su amateri. No, kako je rekao Veljo Maravić, u tom kazalištu svi su bili jednaki i jednako važni, nitko se nije izdizao ili isticao. Tako se zajedničkim radom opstalo godinama, dok politika nije doslovice razjurila kazalište i prepustila ga laganom odumiranju upravo u trenutku kad se računalo da se ono – profesionalizira i postane filijala Zagrebačkog dramskog kazališta.
A i prethodnici su imali prethodnike u gimnazijskim kazališnim predstavama, predstavama Kluba studenata (u kojima su sudjelovali i GAK-ovci), a ranija povijest govori o velikom doprinosu koprivničkih obrtnika razvoju kazališne Koprivnice još od prve polovice 19. stoljeća. To su prostori za istraživanje.
Skup u Muzeju poticaj je donatorstvu općenito i poziva građanima da se priključe čuvanju baštine. Jer, kako je rečeno, svi ćemo jedanput završiti u muzeju.
