KOLUMNA: Crtice iz povijesti // Nekadašnje koprivničke tiskare

Počeci koprivničkog tiskarstva vezani su uz modernizacijske procese krajem 19. stoljeća. Osnivač prve koprivničke tiskare bio je knjižar i grafičar Tito Kostinčer (1856.- 1930.). Na dolazak u Koprivnicu odlučio se 1879. godine kada je uputio molbu koprivničkom gradskom magistratu za dobivanje dozvole za otvaranje knjižare i papimice u gradu. Tu je dozvolu dobio pa se sljedeće godine doselio u Koprivnicu i otvorio knjižaru, a i 885. godine otvorio je tiskaru.

Kapaciteti te tiskare bili su neznatni. Sve se radilo ručno, a tiskale su se uglavnom razne tiskanice, obavijesti, molitvenici, kalendari, a kasnije knjige i novine. Tiskara je bila smještena u jednoj kući na uglu Svilarske ulice i Trga bana Josipa Jelačića. Ubrzo je osnovana i druga koprivnička tiskara 1897. godine vlasnika Milana Neugebauera, rodom iz Češke, a nalazila se u jednoj kući na današnjem Trgu mladosti. Neugebauer je tu poslovao sve do 1914. godine kada prvo seli svoju tiskaru u Đurđevac, a potom 1921. godine u Križevce.

Treću koprivničku tiskaru osnovao je knjigotiskar Ivan Kuzmić početkom ovog stoljeća. Kuzmić je rođeni Koprivničanec, a tiskara je radila od 1906. do 1913. godine, a bila je smještena u Dugoj ulici. Kuzmić je iz Koprinvice otišao prvo na Krk, a kasnije u Milano, središte gospodarskog života padske nizine. Početkom ovog stoljeća počela je s radom jedna od najznačajnijih tiskara u ukupnoj povijesti koprivničkog tiskarstva-tiskara Vinka Vošickog. Vošicki je rođen 1885. godine u Ledeču (Češka), a knjigotiskarski zanat je izučio u obližnjem Kolinu. Vošicki je došao u Koprivnicu zajedno s knjižarom Merhautom 1909. godine, kada ovaj otvara knjižaru i malu tiskaru. Godine 1911. knjižaru i tiskaru je preuzeo Vošicki, a on je svojim izdanjima bio poznat i daleko izvan Podravine.

Između 1914. i 1918. Vošicki je sudjelovao u ratu, a svoju najplodniju tiskarsku djelatnost razvio je upravo između dva svjetska rata, kada je bio jedan od najpoznatijih hrvatskih izdavača, koji je u Koprivnici, uz ostalo, tiskao književna djela i časopise Miroslava Krleže i to u vrijeme kada drugi nakladnici to nisu željeli.