„Ovdje se radi o dva kotača, o dvije-tri štange, i jednom sicu……..”
(Zvonko Špišić)
1817. g. kao prvi vozač svojevrsnog bicikla na guranje, nazvanog draisine, spominje se njemački barun Karl von Dreis. Francuz Michaux patentirao je bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Tim se biciklom teško upravljalo, a padovi su bili vrlo česti. Trojac Starley, Lawson i Shergold osmislio je lančani pogon, i taj se model bicikla iz 1885. g . smatra prvim modernim biciklom. Za daljnje poboljšanje zaslužan je Škot Dunlop koji je 1888. uveo pneumatske gume. Otada, pa sve do danas bicikl se koristi u prometu, u rekreaciji i sportu. Biciklizam je olimpijski sport od prvih suvremenih igara u Ateni 1896. g.
Osim što je rekreativno sredstvo za slobodno vrijeme, bicikl može biti idealno prijevozno sredstvo za odlazak na posao, što je ujedno i savršena tjelovježba. Nije zanemariv i ekološki aspekt, jer vožnja biciklom 25 minuta dnevno umjesto korištenja automobila smanjuje emisiju ugljičnog dioksida godišnje za 165 kilograma.
Bolesti srca i krvnih žila, glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u nas. Prijevremenu smrtnost i invalidnost od tih bolesti moguće je u znatnoj mjeri reducirati zdravim načinom života: nepušenjem, pravilnom prehranom i prije svega redovitom tjelesnom aktivnosti, a upravo je vožnja bicikla, jedan od optimalnih oblika tjelesne aktivnosti, jer je istovremeno i zabava i vježbanje. Osim toga ima značajnu prednost pred drugim oblicima rekreacije, jer ne opterećuje zglobove težinom tijela.
Gotovo da nema čovjeka koji barem povremeno ne vozi to najpopularnije prometalo. Neki ga koriste za odlazak i povratak s posla i vožnje na kraće relacije, sportaši za natjecanja, rekreativci najčešće vikendom, dok pravi biciklistički zaljubljenici praktički svakodnevno, i u svim okolnostima.
Ako kojim slučajem ne posjedujete bicikl, svakako ga nabavite. Koji tip bicikla treba kupiti, savjetujte se s nekim od znalaca. Jasno, da možete uz malo uloženog truda i vremena, stari i već zaboravljeni bicikl dovesti u vozno stanje. Tako će te ući u obitelj, jednog od najpopularnijih sportova današnjice – biciklizma. Svakako vodite računa o ispravnosti nekih tehničkih detalja (svjetla, kočnice, zvonce,…), ali i o ergonomskoj prilagodbi bicikla.
Kad biciklirate izvan grada obvezno koristite kacigu, jer je vrlo bitna za vašu sigurnost. Korisno je voziti s naočalama jer sprječavaju da kukci ili prašina ulaze u oči. Što se odjeće tiče obucite ono u čemu se osjećate udobno. Odjeća bi trebala biti tanka, lagana i sa svojstvom dobrog upijanja znoja. Svakako uvijek provjerite da li su gume dovoljno napumpane i da li su kočnice na biciklu ispravne. Uvijek imajte na biciklu pumpu, jer u slučaju da guma pušta, nećete morati neppotrebno pješačiti.
Sjedalo bicikla postavite tako da bude paralelno s podom, jer nagnuto naprijed dovest će do bolova u vratu i ramenima, a nagnuto prema natrag opteretiti će križa. Za muškarce starije dobi, posebno je važno zbog prostate, da sjedalo bicikla bude udobno. Tijekom vožnje, uputno je višekratno mijenjati položaj gornjeg dijela tijela.
O detaljima kako, kada i koliko vremena provesti na biciklu, da bi očuvali svoje zdravlje, čitajte u narednom napisu.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.acer1@kc.t-com.hr