U sklopu Koprivničke agore 21 u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica održana je tribina “Kritičko mišljenje: od svakodnevnog života do znanosti”. Gosti su bili filozofi prof. dr. sc. Pavel Gregorić i mr. sc. Dragana Sekulić s Odjela za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te fizičari dr. sc. Saša Ceci i dr.sc. Dario Hrupec s Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. Ovi mladi znanstvenici članovi su Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja.
U temu tribine uvela nas je mr. sc. Dragana Sekulić koja je dala filozofski uvid u pojam kritičkog mišljenja. Cilj kritičkog mišljenja je propitivanje, odnosno kroz argumentiranu raspravu doći do istine ili najboljeg rješenja za određeni problem. Često se u svakodnevnom životu brka s prepirkom, kojoj je cilj pobjeda nad sugovornikom (česti slučaj u Hrvatskome saboru!). Naročito je zanimljiva činjenica kako mišljenje koje je različito od našeg često shvaćamo osobno ili kao napad na nas te teško prihvaćamo čak i razumne argumente kojima se može pobiti naše stajalište. To je samo jedna od mnogobrojnih zamki u našem zaključivanju.
Prof. dr. sc. Pavel Gregorić pokušao je objasniti naša pozadinska vjerovanja kao temelj za procjenjivanje nečijih tvrdnji. Kritički misliti znači propitivati vjeru u autoritete, kao i vjerodostojnost tvrdnji i stavova kojima smo obasipani u svakodnevnim situacijama, često u sredstvima javnog priopćavanja i javnom životu. U suprotnome, lako možemo postati žrtve prijevara i manipulacija.
Dr.sc. Dario Hrupec fokusirao se na kritičko mišljenje koje proizlazi iz znanosti. Znanstvena metoda sadrži u sebi skepticizam ili stalno propitivanje stavova.
Dr. sc. Saša Ceci je dao uvid u proces znanstvenog istraživanja koji je potkrijepio brojnim primjerima iz prakse i objasnio razliku između znanosti i pseudo znanosti. Naglasio je kako se u svom znanstvenom radu mora koristiti kritičkim razmišljanjem jer je ono temelj za znanstveni rad, ali je važno da ljudi na taj način razmišljaju i o svakodnevnim pojavama.
Zanimljiva izlaganja znanstvenika potaknula su brojnu publiku na uključivanje u raspravu, posebice o primjeni kritičkog mišljenja u svakodnevnom životu. Kako je moguće – upitala je jedna od sudionica tribine – u svakom trenu kritički promišljati, postoji opravdana sumnja da to u konačnici rezultira narušavanjem psihičkog zdravlja osobe. Odgovor je da nije ni potrebno stalno biti u takvom stanju, ali je vrlo bitno to činiti u situacijama koje su zaista važne prema našoj procjeni . Posebno je važno kritički misliti u situacijama koje su vezane uz javno i profesionalno djelovanje.
Tribina je završena zaključkom kako je kritičko mišljenje važno razvijati od najmlađe dobi kako bi se ono uvriježilo u našem svakodnevnom životu u budućnosti. Osim obitelji koja tu sudjeluje kao odgojni čimbenik posebno je naglašena i važnost razvijanja kritičkog mišljenja i u odgojno-obrazovnom okruženju. Jedan od predavača zanimljivo je istaknuo kako je naš obrazovni sustav orijentiran na provjeru činjenica, a ne mišljenja. Kritičko se mišljenje sastoji od propitivanja vlastitih i tuđih stavova koji bi se uvijek trebali temeljiti na argumentima. Vrlo je važno slušati tuđe mišljenje i ne odbacivati kritike jer one mogu biti vrlo korisne i konstruktivne.
