Muzej grada Koprivnice u partnerstvu sa Centrom za suvremenu umjetnost iz Celja raspisuje otvoreni natječaj za prijavu radova na ovogodišnji Drava Art Biennale. Riječ je o projektu koji u fokus stavlja problematiku vode kroz različite fokuse – ove godine glavna tema vezuje se uz privatizaciju vode, a nastoji okupiti i promovirati mlade umjetnike/ce do 35 godina.
Drava Art Biennale (DAB) nastavak je projekta Muzeja grada Koprivnice započetog 2003. godine koji 2013. poprima bijenalni karakter. U 2015. partner projekta postaje Centar suvremene umjetnosti Celje (Slovenija). Projekt koordinira peteročlani kustoski tim koji čine: Vanja Žanko, Ana Kovačić (Zagreb), Tanja Špoljar, Helena Kušenić, Maša Zamljačanec (Koprivnica) i Maja Hodošček (Celje, Slovenija) uz dizajnersku podršku Tomislava Turkovića.
Ciljevi DAB-a su: prikupljanje, obrada, objavljivanje, zaštita i (re)valorizacija muzejske građe; upoznavanje likovne publike sa suvremenom umjetnošću te problematikom privatizacije vode; potaknuti i informirati korisnike o mogućnostima aktivnog djelovanja; motiviranje za osobni doprinos razvoju zajednice, dok dugoročni plan uključuje bavljenje temom zaštite okoliša, ekosustava i vode kao političke kategorije i poticati interdisciplinarnost kroz suradnju umjetnika, kustosa, aktivista, znanstvenika i drugih stručnjaka te lokalne zajednice.
Rijeka Drava, osim što je dio UNESCO-va Rezervata biosfere može biti i povod za umjetnič- ke reakcije i intervencije. DAB 2015. problematizira vodu kao političko pitanje – privatizaciju vode i vodu kao zajedničko dobro kroz multimedijalne radove i interdisciplinarne prakse. Nedostatne zalihe pitke vode te njihovo kontroliranje od strane velikih korporacija problemi su na globalnoj razini. Kao odgovor na preveliko uplitanje privatnog sektora u upravljanje vodama, javlja se sve više anti-privatizacijskih kampanja.
Deklaracijom o ljudskim pravima, pravo na vodu zajamčeno je kao osnovno ljudsko pravo, a odgovornost je svake Vlade osigurati vodu svima. S druge strane, voda se smatra zajedničkim dobrom (različito i od javnog i od privatnog vlasništva) – ne tretira se kao roba koja se kupuje/prodaje, već kao zajedničko naslijeđe koje svi međusobno „dijele”, koriste.
Po zalihama vode, Hrvatska je na 3. mjestu u Europi prema izvješću UNESCO-a iz 2007. (provedenom u 188 zemalja). Globalno, Hrvatska je među 30 zemalja najbogatijim izvorima vode, ali javnost nije svjesna mogućnosti privatizacije u ovom području. Ipak, neki aktivisti i udruge upozoravaju kako neka područja u RH nemaju pitku vodu, a i neki izvori pitke vode su dani u koncesiju.
Stoga ovim Projektom želimo istaknuti posebnu opasnost gubitka kontrole nad prirodnim resursima koji se još uvijek kategoriziraju kao osnovno ljudsko pravo ili zajedničko dobro i to kroz cijeli niz aktivnosti počevši od istraživanja, otvorenog poziva mladim umjetnicima (do 35 godina) u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji (veljača 2015.) preko razgovora, diskusija, istraživanja o privatizaciji vode općenito (s naglaskom na Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju) te o suvremenoj umjetničkoj sceni u Sloveniji i Srbiji (suradnjom sa Šok zadrugom) pa sve do performansa uz obalu rijeke Drave i finalne izložbe mladih umjetnika u Galeriji Koprivnica (rujan 2015.) i Centru suvremene umjetnosti Celje (u 2016.).
Aktivnostima se namjerava uključiti širok spektar sudionika – djeca (predškolci, osnovnoškolci, srednjoškolci), studenti i mladi te u širem smislu destinacijski kulturni turisti, lokalna zajednica, volonteri na projektu te mediji. U konačnici, navedene će aktivnosti dovesti do podizanja razine svijesti javnosti, posebno mladih; povezivanja, aktiviranja i senzibilizacije javnosti o problematici vode; umrežavanja stručnjaka, kustosa, umjetnika na regionalnoj razini te povećanjem vidljivosti problema privatizacije vode.
