Iz ove izborne jedinice u Saboru su završile samo dvije žene – HDZ-ova Ivana Maletić, jedina političarka koja je predvodila svoju listu, te Anka Mrak-Taritaš s liste Narodne koalicije, koja se probila s osmog mjesta na prvo zahvaljujući preferencijalnim glasovima.
U Hrvatskoj postoje odredbe u Zakonu o ravnopravnosti spolova i Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koje bi trebale jamčiti barem 40 posto žena na izbornim listama političkih stranaka. Međutim, stranke te odredbe vrlo često ignoriraju, a sankcije za njih trenutno ne postoje.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima koji su održani 11. rujna, u novi saziv Sabora upalo je samo 19 žena od ukupno 151 kandidata. Taj broj jasno pokazuje da, kada se i nađu na izbornim listama, političarke najčešće nisu među bolje plasiranima nego popunjavaju mjesta na začeljima.
Državno odvjetnišvo Republike Hrvatske zapravo i ima predviđene kazne za stranke koje ne poštuju odredbu od 40 posto ženskih kandidatkinja – 50 tisuća kuna za svaku listu izborne jedinice u kojoj se to pravilo prekršilo. No, zasad se ta kazna nije mogla provesti. Naime, u Zakonu o ravnopravnosti spolova postoji odredba koja glasi da se “postupno povećanje podzastupljenog spola do praga od 40 posto mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu tog zakona (2008.)”. Jednostavno rečeno, DORH bi na ovim izborima najvjerojatnije mogao primijeniti tu kaznu, iako se još uvijek različito tumači što su to “redoviti izbori”. Dosad su se stranke izvlačile upravo na račun različitog tumačenja Zakona.
Ako se kazne provedu, najveće hrvatske stranke mogle bi uplatiti pozamašan iznos. HDZ nije poštovao odredbu u devet od jedanaest izbornih jedinica, što bi ih koštalo 450 tisuća kuna, a Narodna koalicija bi mogla platiti 300 tisuća kuna za šest izbornih jedinica u kojima nisu imali 40 posto žena na listi.
Zastupljenost žena u našoj izbornoj jedinici
U drugoj izbornoj jedinici, kojoj pripada i Koprivničko-križevačka županija, za izbore je prihvaćeno 15 lista političkih stranaka i koalicija.
Situacija s brojem žena na prvi je pogled pristojna – samo tri od 15 lista sigurno nemaju potreban broj žena. To je lista HSP-HČSP-ABH-OS, koja ima samo tri kandidatkinje, i, zanimljivo, liste dviju najistaknutijih političkih opcija, HDZ–a i Narodne koalicije. HDZ je u suradnji s HSLS-om postavio tri kandidatkinje na listu, dok su SDP i partneri išli na izbore s njih četiri.
Iz ove izborne jedinice u Saboru su završile samo dvije žene – HDZ-ova Ivana Maletić, jedina političarka koja je predvodila svoju listu, te Anka Mrak-Taritaš s liste Narodne koalicije, koja se probila s osmog mjesta na prvo zahvaljujući preferencijalnim glasovima.
A-HSP i Hrvatski laburisti na listi imaju po pet žena, dok sve ostale stranke imaju po šest kandidatkinja, što se može smatrati zakonskim minimumom.
U njima gotovo redovito zauzimaju mjesta u donjoj polovici liste, zbog čega su im šanse za ulazak u Sabor bile praktički nepostojeće. Primjerice, na listi Milana Bandića od pet posljednjih mjesta na listi žene zauzimaju njih četiri, na listi HSP AS-Desno-HKDU-USP-HDS pet je žena u posljednjih sedam mjesta na listi, dok ih je na listi Stranke umirovljenika četiri na posljednjih šest mjesta.
Nešto bolji tretman kandidatkinje su imale na listi Mosta, gdje su prilično ravnopravno raspoređene, a čak zauzimaju i drugo i treće mjesto. Ista je situacija i na listi Pametno za grad, no ni iz jedne od tih stranaka nisu uspjele ući u Sabor.