U Pitomači je održana 14. manifestacija U posjetu starim vremenima, a ove je godine glavna atrakcija bio scenski prikaz dolaska mladog poručnika i velikog hrvatskog pjesnika Petra Preradovića u Pitomaču.
On je 1838. nakon školovanja u austrijskom Wiener Neustadtu posjetio je majku Pelagiju i sestru Mariju, a taj dolazak te susret s najbližom rodbinom i zavičajem bio mu je poticaj za kasnije pisanje svevremenske i antologijske pjesme Putnik. U odličnom scenskom prikazu sudjelovali su Karlo Kučanda, član Gradskog kazališta Đurđevac kao Petar te Ivka Mađar i Majda Kodžaga kao njegova majka i sestra.
Uz to, posjetitelji su uživali i u brojnim drugim zanimljivim sadržajima. Vrlo zanimljive radionice krasopisa i vezenja predstavile su kustosice Hrvatskoga školskog muzeja iz Zagrebu. Djelatnosti Muzeja predstavila je njegova ravnateljica Branka Manin, a u radionicama su sudjelovala djeca OŠ Petra Preradovića iz Pitomače.
Tradicionalne instrumente, koji su se svirali u podravskim ruralnim područjima, prezentirao je vrhunski glazbenik i solist na tradicijskim glazbalima u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, Stjepan Večković. Bilo je tu i natjecanje u modernim plesovima 19. stoljeća, valceru, polki i čardašu, a članice udruga i KUD-ova su zaplesale starinsko šetano kolo. U posjet su došli i Bednjanci Kavaliri, koji svoje pjesme pjevaju na arhaičnom kajkavskom jeziku koji danas i mnogi kajkavci ne razumiju.
Bilo je i gastronomskih specijaliteta. Posjetitelji su mogli kušati jela i pića starih vremena koja su pripremile članice udruga žena i kulturno-umjetničkih društava, domaći kruh koji je ispekao Branko Rakitničan, a učenici i mentori školskog restorana SŠ Sjepana Sulimanca iz Pitomače Stara pivnica pripremili su jela koja su naši preci konzumirali u različitim prigodama. Tu je bilo bijelih i žutih žganaca, hajdinske juhe sa suhim mesom i gljivama, pileći saft, rezanci s makom… Članovi lovačke udruge Vidra radili su čvarke i pekli rakiju, a domaće vino je nudila Udruga Aršanj.
Uz prezentaciju domaćih jela i starih običaja, članice i članovi udruga činili su prekrasan dekor svojim nošnjama. Mogla se vidjeti i vidjeti najstariju poculicu (kapica koja je dio narodne nošnje) u ovome kraju, čija je starost procijenjena na više od 300 godina.
