Kao zanimljive primjere Petrić je naveo utjecaj poplava na potpuni nestanak, premiještanja ili rascjepkavanja naselja poput Drnja, Legrada, Broda na Dravi koji je pomaknut i pretvoren u Ferdinandovac i slično.
Koprivnica će u mjesec dana biti domaćin već trećem znanstvenom skupu, ali ovoga puta međunarodnog karaktera.
Danas je u prostorijama Koprivničko-križevačke županije najavljen Međunarodni znanstveni skup naziva Povijest rijeke Drave – poveznice među regijama. Skup u okviru Saveza Alpe-Jadran organizira Povijesno društvo Koprivnica i Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, a pod pokroviteljstvom Županije te medijskim pokroviteljstvom portala ePodravina.
Skup je najavljen za nadolazeći petak i subotu s početkom u devet sati, a više o njemu ispričali su nam Hrvoje Petrić, Dragutin Feletar, Ružica Špoljar i Vladimir Šadek uime Organizacijskog odbora.
– O Dravi kao našoj rijeci tek se ozbiljnije počelo pisati u 21. stoljeću. Dosad na našem području, a isto tako ni na području Slovenije, Mađarske i Austrije, nije obuhvaćena povijest same Drave. Uz to, želi se pokušati o rijeci govoriti kao poveznici, a ne razdijelnici između zemalja odnosno geografskih područja – ispričao je povjesničar Petrić o razlozima pokretanja projekta Znanstvenog skupa na kojem će biti predstavljeni referati iz svih zemalja članica Saveza Alpe-Jadran.
Na dvodnevnom znanstvenom skupu svoje će radove predstaviti 32 sudionika iz spomenutih država na 27 tema, a podjednako će biti zastupljeni domaći odnosno hrvatski i strani znanstvenici.
– Kao sudionici odazvali su se prorektorica Sveučilišta u Mariboru, predstavnici Tehničkog sveučilišta u Beču, Sveučilišta u Szegedu i Pečuhu, više zavičajnih muzeja i drugi. Bit će tu i predstavnici Sveučilišta u Osijeku, zagrebačkih Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti – najavio je Petrić.
Osim prezentacija radova, Skup će obuhvaćati i Stručnu ekskurziju do rijeke Drave koja uključuje odlazak na ušće Mure i Drave te posjet željezničkom dravskom mostu u blizini Šoderice i Botova, gdje će Marijan Špoljar i Antonio Grgić prezentirati ideju pretvaranja mosta u Muzej rijeke Drave.
– Po pitanju tema, one će se vrtiti oko Dravinih fizičkih osobina kao rijeke, ali ponajviše oko suodnosa rijeke i lokalnih ljudi – rekao je Petrić i kao zanimljive primjere koje će zanimati svakog žitelja podravskog kraja, naveo utjecaj poplava na potpuni nestanak, premiještanja ili rascjepkavanja naselja poput Drnja, Legrada, Broda na Dravi koji je pomaknut i pretvoren u Ferdinandovac i slično.
– Osim o njenoj prošlosti, pričat će se o budućnosti rijeke Drave te kako ju integrirati u naše živote i kvalitetno prostorno planiranje, a ne boreći se protiv nje i njenog neizbježnog starog prirodnog toka što je vrlo teško i poprilično uzaludno – objasnio je Petrić.
On i akademik Feletar složili su se oko identifikacije lokalnih ljudi vezanih uz Dravu.
– Ljudi su upravo i jedino u našoj Podravini regionalno-identitetski vezani uz Dravu odnosno nazivaju se Podravcima, dok se nigdje drugdje po toj osnovi ne vežu uz nju, iako uz nju obitavaju – objasnili su koprivnički znanstvenici i naveli to kao logičan razlog da se ovakva konferencija organizira upravo u Koprivnici.
Sada predstavljeni radovi planiraju se objaviti u 2017. godini, što bi trebalo predstavljati rješenje i vrednovanje, a ne otvaranje novih pitanja ove problematike, najavili su Petrić i Feletar.
– Referati će biti recenzirani prema visokim i strogim kriterijima, autori će za pripremanje znanstvenog rada imati oko pola godine, a za objavljivanje bit će odabrani samo oni koji zadovoljavaju, oni najbolji – istaknuo je Dragutin Feletar.
Znanstveni skup financirat će se s 18.000 kuna od Županije te 2,5 tisuće eura iz fonda Alpe-Adria koji će, kako doznajemo, biti dostatni za konferenciju, ali ne i za objavu znanstvenih radova.
Stoga su izložene dvije mogućnosti njihove objave – prva, jeftinija i realnija u sklopu znanstvenih časopisa Podravina i Ekonomska i ekohistorija, a druga, poželjnija u obliku zbornika.
– Mi organizatori, utuvili smo si u glavu da je upravo Podravina centar porječja rijeke Drave, na potezu od Dolomita do Aljmaša i da smo, kao jedini određeni u smislu lokalnog, regionalnog entiteta kao podravaca, najvažniji u cijeloj ovoj priči. Stoga je to, uz pokretanje znanstvenog časopisa Podravina koji će sad dobiti i svoju svrhu, dovoljan razlog za pokretanje ovakvog znanstvenog skupa – zaključio je Feletar nadodavši kako smo u odnosu na druge krajeve Hrvatske premalo istraženi.
Zamjenik župana Ivan Pal i predsjednica koprivničkog Povijesnog društva Ružica Špoljar pozvali su sve na konferenciju od velikog značaja za ovaj kraj, kao što je to i sama rijeka Drava.
Medijski pokrovitelj Znanstvenog skupa je portal ePodravina.hr
