Na Gradskom vijeću Grada Koprivnice u utorak vijećnici su odlučili da će krenuti u projekt izgradnje skloništa za napuštene životinje. Investicija je vrijedna milijun kuna, a novim azilom upravljat će gradska tvrtka Komunalac.
Zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika Mišel Jakšić pojasnio je zasad poznate detalje o projektu.
– Ovo je okvir za odluku da Komunalac krene u radove, nakon što sve završi možda će iznos biti i manji od milijun kuna. Ušteda u odnosu na sadašnju suradnju s veterinarskom stanicom u inicijalnoj fazi je minimalna, oko 10 posto, no cilj je da s pokretanjem ovog sustava ušteda s vremenom bude još i veća – rekao je Jakšić.
Napomenuo je da je o broju zaposlenih još prerano govoriti jer to ovisi o kapacitetu azila, odnosno o tome koliko će u njemu biti zbrinuto životinja, a prema pravilnicima o tome ovisi potreban broj ljudi. Trenutno je maksimalni planirani kapacitet 50 pasa i 20 mačaka.
Azil će se nalaziti u produžetku ulice Željka Selingera u Koprivnici, a s radom će početi nakon što se izradi projektna dokumentacija i steknu potrebne dozvole.
– Izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole planirano je do kraja svibnja 2017. godine. Završetak izgradnje i ishođenje uporabne dozvole predviđeno je krajem kolovoza 2017. godine, dok je stavljanje u funkciju Skloništa planirano 1. rujna 2017. godine – obavijestili su nas iz Gradske uprave.
Sklonište će biti opremljeno svime što je potrebno za zbrinjavanje životinja.
– Objekti skloništa će biti opskrbljeni pitkom vodom iz vlastitog bunara, a zdravstvena ispravnost vode će se kontrolirati u ovlaštenim laboratorijima. Objekti Skloništa će grijanje imati putem toplinske pumpe, a priključak struje će se osigurati nakon izgradnje ulične mreže – navodi se u planovima.
Također će u skloništu postojati prostori predviđeni za prijem životinja, kupanje i čišćenje, preglede koje će obavljati veterinar, odvojene prostore za izolaciju, posebno za pse i mačke, boksove, prostorije za pripremu i raspodjelu hrane te čišćenje i pranje posuđa, prostorije za čuvanje hrane, prostor za slobodno kretanje životinja te potrebne prostorije za osoblje i ostale namjene nužne u skloništu za životinje.
Ratimir Juršetić iz skloništa Ottova kućica u Peterancu, koja se trenutno brine za potrebe smještanja napuštenih pasa, smatra da otvaranje novog azila ima svoje pozitivne strane, no da ipak nije rješavanje problema u korijenu.
– Dobro je da ćemo biti rasterećeni, nećemo biti prekapacitirani kao sada, nećemo morati eutanazirati životinje po zakonskom roku nego ćemo ih možda moći i dulje imati pa tako i udomiti kojeg više… No, ne znam kako će to izgledati ako prođe zakon o no kill skloništima jer su udomljenja u ovim krajevima jako loša. Ima jako puno pasa na ulicama i ako se tako nastavi neće nam biti dovoljno ni deset azila. Glavni problem je što ljudi ne označavaju pse mikročipom tako da ih ne možemo vratiti vlasnicima, a za to bi se trebale brinuti nadležne institucije – objašnjava Juršetić.
Trenutno Grad Koprivnica plaća zbrinjavanje svih pasa u postojećem azilu, a Juršetić vjeruje da će izgradnjom novog, gradskog azila, to financiranje prestati. Ipak, ne sumnja da dva azila mogu supostojati jer gradski novac nije presudan.
– Iskreno, mislim da je ovo još jedan od poslova o čijoj isplativosti u Gradu ne razmišljaju. Kada pogledate koliki su troškovi zbrinjavanja i držanja jednog psa u skloništu, za tih milijun kuna koliko su predvidjeli trebat će godine i godine da se pokriju. To je društveno koristan posao, a ne profitabilan. Mi ćemo nastaviti poslovati, imamo dovoljno sredstava da normalno radimo – smatra on.
Na sjednici Gradskog vijeća laburist Siniša Kavgić istaknuo je da bi bilo bolje taj novac uložiti u postojeći azil, njegove kapacitete, infrastrukturu i osoblje, umjesto da se gradi novi. S takvim stavom slaže se i Juršetić.
– Apsolutno se slažem. Postoji pravilnik prema kojemu za svakih 20 pasa morate imati jednog djelatnika, morate imati profesionalnu službu za hvatanje pasa na ulicama, to je cijeli niz poslova. Osnovni problem nije u malim kapacitetima skloništa, nego u tome što psi nisu čipirani i nemamo ih kako vratiti. Da se taj problem riješi, ovakvi kapaciteti i nova skloništa ne bi trebali ni postojati. Ovakvom dinamikom udomljavanja kada svaki mjesec uhvatite 30-ak pasa, a udomite njih 10, bilo koje sklonište će biti u roku od 2-3 mjeseca prebukirano – zaključuje Ratimir Juršetić.
