Uprava Podravke danas je priopćila privremene rezultate kompanije za 2012. godinu. Neto dobit Grupe Podravka, bez jednokratnih stavki, iznosi 111,7 milijuna kuna, što predstavlja rast od sedam posto u usporedbi s neto dobiti 2011. godine.
No, rezultat poslovanja Grupe Podravka pod značajnim je utjecajem jednokratnih stavki i iznosi 131,8 milijuna kuna, što znači da Podravka u prošloj godini bilježi gubitak od 20,1 milijuna kuna. Ovakav gubitak Podravka nije zabilježila u posljednjih 10-ak godina.
– Razlog toga su čišćenje portfelja, čišćenje stanja u kompaniji, ali i utjecaj revizora koji su tražili da preispitamo imovinu. 37,4 milijuna kuna otpada na usklađivanje vrijednosti brendova, usklađivanje imovine i usklađivanje ljekarničkih prava. Osim toga, imamo gotovo 50 milijuna kuna jednokratne isplate za otpremninu i imamo 15 milijuna kuna rezervacije za sudske sporove koji nisu proizašli kao rezultat poslovanja. Također, imamo odgođenu poreznu imovinu Podravke Poljska u iznosu od gotovo 31 milijuna kuna i u konačnici to sve rezultira sa 131,8 milijuna kuna jednokratnog otpisa – objasnio je predsjednik Uprave Zvonimir Mršić.
Ukupna prodaja Podravke u prošloj godini iznosi 3.626,7 milijuna kuna (3 milijarde 626 milijuna i 700 tisuća kuna) te je na istoj razini kao 2011. godine.
Kako je rekao Mršić, Podravka ima dvije divizije, prehranu i pića i farmaceutiku. Prodaja prehrane i pića iznosila je 2.799,3 milijuna kuna, što je na razini prošle godine, dok je prodaja faramceutike iznosila 827,4 milijuna kuna i u porastu je od četiri posto.
– Kod prodaje prehrane i pića svjesno smo donijeli odluku da dio asortimana s niskom bruto maržom (prije svega svježe meso) ne prodajemo, što je rezultiralo time da se vrijednost prodaje u apsolutnom iznosu smanji. Pored toga, Podravka bilježi pad prodaje na tržištu Poljske i djelom na tržištu Hrvatske, dok lagani porast bilježimo na tržištima jugoistočne Europe – napomenuo je Mršić.
Naglasio je da je jako važno što je ukupna vrijednost kapitalnih ulaganja u 2012. iznosila 94,4 milijuna kuna, dok je neto novac ostvaren poslovnim aktivnostima veći za 95 milijuna kuna, što predstavlja porast od 64% u odnosu na godinu ranije.
Kao jedan od najvažnijih događaja u prošloj godini naveo je početak stvarnog procesa restrukturiranja kampanje.
– Imamo dvije ozbiljne studije o tome kakvo je stanje u kompaniji i koliko smo udaljeni od najboljih u našim segmentima i znamo koliki nam je prostor za poboljšanje. Usvojen je strateški plan razvoja kojim smo definirali da u petogodišnjem planu moramo biti u oba segmenta u grupi najboljih – rekao je Mršić te naglasio kako ga veseli apsolutno jedinstvo unutar Nadzornog odbora.
Njegove riječi potvrdio je i predsjednik NO Podravke, Dubravko Štimac.
– Nadzorni odbor podržava smjer kojim je krenula Podravka, a u 2013. godini dajemo podršku Upravi na još snažnijem restrukturiranju i optimisti smo za daljnju sudbinu i razvoj Podravke – zaključio je Štimac.
Predsjednik Uprave Zvonimir Mršić na kraju je najavio kako će u sljedećih mjesec dana biti predstavljen strateški plan iz kojeg će se vidjeti gdje želi Podravka biti za pet godina.
Potaknut novinarskim pitanjem, Mršić se osvrnuo i na zaposlenike Podravke, kojih je iz godine u godinu sve manje. Istaknuo je kako se broj radnika mora uskladiti s konkurentima, odnosno da efikasnost kompanije i po broju zaposlenika mora biti onakva kakvu imaju konkurenti.
– Jedan od pokazatelja je da smo u 2012. godini imali 600 tisuća kuna prodaje po zaposleniku, a naši konkurenti su imali otprilike milijun. Prema tome, ukoliko želimo biti dovoljno efikasni, moramo imati efikasnost da to možemo i činiti. Broj zaposlenih ovisi o rezultatu i brojnim pokazateljima. On može biti daleko manji nego što je danas, može biti jednak, a može biti i veći, ovisi o tome kako ćemo u budućnosti poslovati. Kompaniju je u šest mjeseci napustilo 600-tinjak radnika i evidentno je da se njihov nedostatak ne osjeti u procesu poslovanja kompanije – pojasnio je Mršić.
Napomenimo kako je Podravka prošle godine za otpremnine izdvojila 50 milijuna kuna, dok će ove godine izdvojiti 15 milijuna manje.
