0.7 C
Koprivnica
Petak, 22. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
Niknuo kafić u gradskom parku

Arhitekt Zlatko Filipović: Park je javni prostor i potrebna je rasprava, a Grad ne bi ništa koštalo da nas je konzultirao oko kafića
A

Kućicu možemo smatrati jednim pilot projektom koji je dobro sjeo. Vidim da su ga ljudi dobro prihvatili, iako bi možda sanitarci imali tu što za reći. Osobno, to smatram simpatičnim, ali taj prostor treba racionalno koristiti, oprezan je Filipović.

Ne propustite

Koprivnički Gradski park ove je godine počeo dobivati, nećemo reći potpuno novo lice, ali neke nove obrise i detalje. Neki su s ponosom najavljivani i prezentirani na velika vrata, a neki su se tiho “potkrali” u prostor.

Tako je nedugo naš park dobio novo dječje te suvremeno “pametno” sportsko igralište, ali je u njemu usput osvanula i etno kućica koja povremeno mijenja lokaciju kroz središte Koprivnice. U tome možda ne bi bilo ništa sporno da kućica uklopljena kroz koncept Podravskih motiva, nije ostala funkcionirati kao ugostiteljski objekt, a uz koju su u ljetnom ozračju na travnjak postavljeni barski i ini stolovi, klupice i ležaljke.

Dio građana zamisao je objeručke prihvatio koristeći tu pogodnost, dok je drugi dio građana počeo postavljati pitanja poput, jesu li ishođene potrebne dozvole za to, ne nagrđuje li to izvornu svrhu parka, čija je to zamisao i projekt te tko je pitao njih kao javnost.

Za mišljenje struke upitali smo smo arhitekta Zlatka Filipovića, ravnatelja i jednog od osnivača Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. Osim toga, Filipović je uz koprivničke arhitekte Zlatka Sarapu i Damira Crnkovića, bio dio tima koji je projektirao pješačku zonu koprivničkog centra te pripadajućeg parka.

Zlatko Filipović // Foto: Matija Gudlin

– Nažalost, ne mogu puno reći o novim detaljima u parku jer nisam imao uvid u projektnu dokumentaciju, kao što je nekad bio običaj. Nekad su ljudi imali mjesec-dva da pogledaju projekt u gradskoj knjižnici. Trebamo više komunikacije. Da nje ima više, svi bismo taj projekt vidjeli, komentirali, vjerojatno i odobrili. Takva stvar bi se puno ranije morala staviti na nivo prospekta – jedina je primjedba ovog stručnjaka.

Objašnjava kako su konzervatori imali primjedbe i na daščane kule u sklopu Renesansnog festivala na starim bedemima, što je razumljivo, ali da se sve to može smatrati scenografijom kao i deve u Đurđevcu.

– Dok se stvara u muci i nema novca, svašta se loše napravi jer je i to bolje nego ništa. Pa možda i tu kućicu možemo smatrati jednim pilot projektom koji je dobro sjeo. Vidim da su ga ljudi dobro prihvatili, iako bi možda sanitarci imali tu što za reći. Osobno, to smatram simpatičnim, ali taj prostor treba racionalno koristiti – oprezan je Filipović.

Objašnjava to mogućnošću da se onamo u nekom trenutku slije i nekoliko tisuća ljudi pa će poslije doći do zaključka da je uništena trećina parka.

Šankovi u staroj gradskoj jezgri // Foto: Matija Gudlin

– Također, možda će time zaraditi više nego četiri kafića zajedno. To su sve stavke koje se moraju svesti u polje projektiranja. Projekt nije samo nacrt objekta, on je svako logično promišljanje i može ga sastaviti i osoba koja nije u struci, ali je sposobna logički razmišljati. Moraju se uzeti u obzir higijenski, zdravstveni, sigurnosni i drugi standardi – pojasnio je naš sugovornik.

Kaže kako je ovo spontana intervencija i ideja nekoliko pojedinaca, iako se radi o montažnoj kućici koja bi se s vremenom trebala maknuti.

– Ovo nije privatni, nego javni prostor i mora postojati mali projekt koji će o tome govoriti, minimum promocije i prezentacije. Sve mora proći proceduru te ne mogu ideju plasirati dvije osobe u dogovoru. Ovdje je potreban civilizacijski pomak kroz komunikaciju. Javna rasprava i informiranje javnosti tekovine su demokracije. I ja i mnogi moji kolege rado bismo da nas se konzultiralo za pitanja parka i uključilo nas se u promišljanje. Grad to ne bi ništa koštalo, ni vremena ni novca, niti bismo preuzeli zasluge za projekt – Filipovićeve su riječi.

Nadodao je kako stručnjake nije obveza pitati, ali je to nešto što kultura nalaže, a da je upravo na Gradu da kroz svoje ophođenje stvara kulturu i pokazuje osjetljivost prema javnom prostoru, drugim strukama i građanima.

Kućica u gradskom parku // Foto: Matija Gudlin

– Isto tako, ne samo gradski oci, nego i poneki arhitekti nisu dovoljno putovali i vidjeli kakva uspješna prostorna rješenja postoje u drugim zemljama na zapadu, pa im je teško prenijeti tu viziju te pružaju otpor prema inovativnim rješenjima. A najbolji je način, ako ne znaš kako iznaći rješenje za nešto, preslikaj to od nekoga gdje vidiš da funkcionira. Međutim, tu je još jedan problem što se ne otvaraju natječaji i ne daje se šansa svima te novim imenima. Još se uvijek sve svodi na kozmetiku – objašnjava arhitekt koji je imao prilike proučavati suvremena arhitektonska rješenja živeći nekoliko godina u Beču.

Njegov je stav da javni prostor treba koristiti, ali da se u nj mora mnogo nježnije i projektantski pismenije ulaziti te marketinški profinjenije pristupiti ljudima pa će oni to i bolje prihvatiti.

– Također, bitna stavka projekta je i uračunata cijena amortizacije odnosno koliki je kućica, ili pak igralište, trošak, profit, je li pridonijela standardu grada i građana. Bitna je transparentnost financija – informira nas arhitekt i dodaje stavke potencijalne devastacije okoliša te predočen vremenski rok koliko će kućica stajati na toj lokaciji, kako se ipak radi o staroj gradskoj jezgri.

Isto tako, osvrnuo se na činjenicu kakva se događanja smještaju u park i cijelu gradsku jezgru.

– Tu se rastežu jegeri od 80 metara i peče se kotlovina. To ne podržavam. Došlo je do prezasićenosti tim događanjima u centru grada i parku. Treba imati mjeru, a to trebaju osmisliti projektanti. Ne može svojevoljno raditi tko se što sjeti. Imamo dovoljno raznih lokacija za različita događanja, samo ih treba staviti u upotrebu. Za proštenja, narodna veselja i razvlačenja jegera trebalo bi se izvući malo na periferiju te osmisliti namjenski prostor s vlastitim parkiralištem za to. Po mojem je sudu za to savršena lokacija bila ona gdje je smještena današnja gimnazija, dok je ona trebala biti dio kampusa – dao je svoje stručno mišljenje Filipović.

Poslali smo službeni upit u Gradsku upravu o ovom pitanju, no do trenutka objave teksta nismo dobili odgovor.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Inflacija

Naši novčanici ne lažu, cijene hrane i pića rasle za pet posto u odnosu na prošlu godinu!

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu ove godine porasle su za 2,2 posto u odnosu na...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×