Nakon znanstvenih istraživanja u dalekim, egzotičnim zemljama, Goran Šafarek pronašao je možda još veću egzotiku u Hrvatskoj, u biorezervatu Crna Mlaka o kojemu će održati multimedijalno predavanje u srijedu, 12. veljače s početkom u 19 sati. Predavanje će se održati u Stručno-znanstvenom odjelu Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica.
Iako prevladava mišljenje da je čuvana priroda zapreka razvoju, duboko u pokupskim šumama primjer je suživota čovjeka i prirode. Dok se u maglovita jutra hrane na stotine čaplji, radnici mrežama vade ribu koja završava na stolovima Italije pa sve do udaljene Engleske. Uz čaplje, tu su još mnoge vrste ptica, a posebice patke njorke kojima je Crna Mlaka najvažnija postaja na selidbenom putu. Krajem ljeta okuplja ih se i do 6.000, a važnost tog broja shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste.
– Teško je pojmiti da je takva divljina samo 30-ak kilometara udaljena od Zagreba. Kako opstaju zajedno čovjek i ptice, pogledajte u multimedijalnom predavanju biologa Gorana Šafareka koji će predstaviti knjigu i film o ornitološkom rezervatu i ribnjacima Crna Mlaka, nastalim u sklopu međunarodnog projekta Adriatic Flyways, zaštite selidbenih puteva ptica. Kratak video o Crnoj Mlaki možete pogledati na sljedećoj poveznici https://www.youtube.com/watch?v=I1_LB7kwLTY – napominju iz koprivničke knjižnice.
Goran Šafarek rođen je u Koprivnici, a diplomirao je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na kojemu se i zaposlio kao znanstveni novak – asistent. Radio je na znanstvenom istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora. Bio je član uredništva znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica. Sada radi kao samostalni biolog, publicist, fotograf i snimatelj.
Sudjelovao je na brojnim projektima poput projekta UNDP-a na restauraciji močvarnih staništa uz rijeku Dravu, na projektu UNESCO-vog Biosfernog rezervata Drava-Mura te na biološkoj inventarizaciji uz rijeku Dravu pod vodstvom Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), RiverWatch. Godine 2008. započeo je inventarizaciju ptica i biljaka, a 2009. inventarizaciju staništa u Posebnom zoološkom rezervatu Veliki Pažut te potom kartiranje staništa Drave. Radio je na više projekata povezanih s turizmom i održivim razvojem uz rijeku Dravu – izrada biciklističkih staza, poučnih staza, brošura, kasnije na razvoju turizma promatranja ptica. Radio je na projektu UNDP-a (COAST program) na zaštititi i održivom razvoju muljevito-pjeskovitih staništa Zadarske županije. Pokrenuo je edukativno-promotivni projekt Rijeke Hrvatske koji možete vidjeti na http://www.crorivers.com/ .
Bio je sudionik znanstvenih ekspedicija po tropima Afrike Azije i Latinske Amerike. Prilikom tih istraživanja otkriveno je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Objavio je preko sto članaka (i tekstove i fotografije) u različitim časopisima: Meridijani, National Geographic, GEO, Playboy, Jet Set, Moj planet, Putovanja, Croatia Airlines, Naturfoto (Njemačka), Priroda, Hrvatska vodoprivreda, Hrvatske šume. Surađivao je s Hrvatskom turističkom zajednicom. Objavio je knjigu Drava – koprivnička Podravina, Ušće Mure – Hrvatska Amazona, Rijeke Hrvatske, Crna mlaka, a u pripremi su nove (Šoderica, Vodeno blago Hrvatske…). U suradnji s Hrvatskom televizijom snimio je pet dokumentarnih filmova. Jutarnji list stavio ga je na listu na listu “100 ljudi koji su učinili Hrvatsku boljom”. Dobitnik je Medalje grada Koprivnice za sveukupni doprinos promicanju vrijednosti prirode u svrhu održivog razvoja.
Ulaz je slobodan za sve zainteresirane pa dođite i pogledajte ovo zanimljivo multimedijalno predavanje.