U srijedu, 23. travnja. 2014. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović” Koprivnica priprema tri programa u Noći knjige.
Za predškolsku djecu pripremili smo PRIČAONICU na kojoj će u društvu svojih medvjedića slušati priču „Petra i njezin čudni medvjedić Krešo”. PRIČOBUDILICE – mudre priče iz svih krajeva svijeta o istini, ispravnosti, miru, ljubavi i nenasilju namijenjene su svim dobnim skupinama. Za kraj, koprivnička će publika imati priliku bolje upoznati književnika i prevoditelja Borisa Perića, koji će između ostaloga predstaviti i svoj najnoviji roman „Povratak Filipa Latinovića”. Svi su programi otvoreni za zainteresirane i besplatni.
Noć knjige međunarodna je akcija kojoj je cilj afirmacija ljubavi prema knjizi i čitanju. Pod okriljem ove manifestacije u Hrvatskoj obilježava se Dan hrvatske knjige (22. travnja), koji se odlukom Sabora Republike Hrvatske slavi od 1996., i Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) koji je proglašen 1995. godine na Glavnoj skupštini UNESCO-a. Noć knjige održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. 368 sudionika je prijavilo 695 programa i 190 akcija.
U organizaciji proslave Noći knjige ove godine u Hrvatskoj sudjeluju svi koji su na neki način povezani s knjigom od autora, knjižnica, knjižara do čitatelja…Koprivnički knjižničari također se vesele Vašem dolasku i zajedničkom druženju u Noći knjige 2014.!
PROGRAM NOĆI KNJIGE 2014. U KNJIŽNICI I ČITAONICI „FRAN GALOVIĆ” KOPRIVNICA
Od 16.30 do 18.00 sati u Dječjem odjelu
Pričaonica za djecu predškolske dobi
Djeco, ponesite u knjižnicu svoje medvjediće!
Čitamo priču u društvu svojih medvjedića: Petra i njezin čudni medvjedić Krešo
Voditeljica: Nikol Bali
U 18.00 sati u Čitaonici tiska
Pričobudilice – mudre priče iz svih krajeva svijeta
U 18 sati u Čitaonici tiska (1. kat) započet će program Pričobudilice. Okosnica programa su mudre priče iz svih krajeva svijeta o istini, ispravnosti, miru, ljubavi i nenasilju. To su priče koje su u davna vremena pričali učitelji, gurui, šamani i mistici svojim učenicima, a roditelji sinovima i kćerima. To su priče koje bude, donose svjetlo, usmjeravaju, vode, nadahnjuju i uzdižu. Pripovijedajući priče, Rajna Gatalica i Tina Gatalica ponovno ih oživljavaju i njihovu poruku prenose slušateljima. Glazbenu pratnju programu će dati Boris Damljanović koji će pjevati, svirati usnu harmoniku i saksofon. Program će se odvijati u suradnji sa Sathya Sai Središnjim vijećem Hrvatske.
U 19.30 sati u Stručno-znanstvenom odjelu
Književni portret Borisa Perića i predstavljanje romana „Povratak Filipa Latinovića”
U 19.30 sati u Stručno-znanstvenom odjelu započet će književni susret s Borisom Perićem koji će predstaviti roman „Povratak Filipa Latinovića” (OceanMore, 2013.). S autorom će razgovarati dr. sc. Tomislav Pletenac, a program će se ostvariti u suradnji s Nakladnikom OceanMore. Gosti će biti članovi klubova čitatelja Gimnazije „Fran Galović” Koprivnica i Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica.
Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Prozaist je i esejist, povremeno piše za novine te vrlo aktivno prevodi s njemačkog jezika, s kojega je osim znanstvenih i teoretskih radova preveo i niz važnih djela njemačke i austrijske suvremene književnosti. Kao svojevrsni poslanik njemačkoga jezika u Hrvatskoj često je hrvatskoj čitateljskoj publici otkrivao ključna imena i djela.
Autor je knjiga Priče iz bečke kuhinje (2004.), Heartland i druge priče (2006.), Vampir (2006.), D’Annunziev kod (2007), Na večeri s Drakulom (2009.), Ogledi o ekstazi (2010.) i Povratak Filipa Latinovića (2013.).
Najistaknutiji je hrvatski stručnjak za vampire i vampirologiju, čime se bavi u svojim publicističkim i književnoznanstvenim tekstovima, ali i u romanima.
Njegov posljednji roman govori o Filipu Latinoviću našeg doba, a Krleža mu je pritom predložak ili nadahnuće. U romanu prepoznajemo da se radnja odvija u današnje vrijeme i daje duh vremena u kojem Hrvati žive. Povratak Filipa Latinovića mogao bi izazvati pozornost unutar hrvatske književne produkcije ne samo posezanjem za motivima iz misaone riznice Miroslava Krleže, a da istom ne bude parodija, ni pokušaj pisanja nastavka njegova romana, nego i svojevrsnom erotizacijom nekih njegovih likova i njihove unutarnje motivacije na zasadama psihoanalitičkog i filozofskog promišljanja fenomena sadizma i mazohizma.