Rijeka Drava mogla bi biti proglašena novim hrvatskim nacionalnim parkom ili parkom prirode, ako se ostvare planovi novog stručnog odbora koji je osnovan baš s tim ciljem.
Jedan od članova stručnog odbora je i naš biolog Goran Šafarek, koji napominje da je mnogo izglednije osnivanja parka prirode, no da će do toga proći još mnogo vremena s obzirom na to da su krenuli tek prvi koraci.
– Radio sam u većini parkova prirode i mogu reći da je to izvrsna stvar. Dovoljno je vidjeti kako se kod Plitvičkih jezera i Krke razvila cijela zajednica, s ogromnim prihodima od turizma i cjelokupnim razvojem cijelog kraja. Tu se ne može očekivati dakako milijun gostiju, ali definitivno bi to bio ogroman zamašnjak u razvoju cijelog kraja – uvjeren je Šafarek.
Pojasnio je da je za naseljena područja mnogo prikladnije osnivanje parka prirode, koji uz prirodnu uključuju i kulturnu baštinu te je zaštita fleksibilnija nego u nacionalnom parku.
– Park prirode osniva i njime upravlja država, dakle na državnom je proračunu, ne na lokalnom. Ovdje u Podravini je zbog toga u igri park prirode. Nadalje, nije u fokusu cijela Drava, nego dio u Koprivničko-križevačkoj županiji i to oko Đurđevca. Okosnica parka je Drava, močvarna područja oko nje te Peski kao jedinstveni fenomen u Hrvatskoj – kaže Šafarek.
Kao što kaže, proglašenjem parka prirode ne bi se ugrozile ostale aktivnosti, kao što se to nije dogodilo ni na ostalim zaštićenim područjima.
– Dovoljno je reći da primjerice u Parku prirode Kopački rit, u dijelu van strogog rezervata ima i lova i gospodarenja šuma od strane Hrvatskih šuma. U divovskom Parku prirode Lonjsko polje s 65 000 hektara se nalazi dvadesetak sela i ljudi normalno obrađuju zemlju, love i divljač i ribu te sve ostalo što su i prije radili. Hrvatske šume i ovdje normalno gospodare šumama – napominje on.
Prednosti za područje bile bi iznimno velike, tu je zapošljavanje ljudi, uređivanje korištenja prirodnih resursa, ali i razvoj cijelog područja, uključujući i turizam.
– Park postaje tijelo razvoja tih područja, na održivim principima. Postaje dio mreže, brenda Parkovi Hrvatske, što ima jako veliki poticaj za razvoj turizma, ali i svih ostalih djelatnosti, kao što je to recimo ekološka poljoprivreda. Nadalje, svi su parkovi Hrvatske posljednjih godina primili na milijune eura za razvoj infrastrukture, edukacije, turizma, istraživanja, obnove prirodne i kulturne baštine. Kao posebna tijela (javne ustanove), mogu se natjecati za projekte i fondove EU, uz veliku stručnu pomoć državnih agencija i nadležnog ministarstva – opisuje Šafarek.
Ukratko, Šafarek smatra da bi proglašenje parka prirode donijelo mnogo koristi i da se tome nema razloga protiviti.
– Park prirode u Podravini može smetati samo pobornicima nereda, profiterima i zastarjelog pogleda na korištenje prostora – zaključuje on.
Jedan od onih koji se također već neko vrijeme zalaže za Nacionalni park Drava je i saborski zastupnik Željko Lacković, koji je pozdravio tu inicijativu.
– Inicijativa za osnivanjem Nacionalnog parka Drava dobila je svoj stručni odbor, odrađeni su prvi radni sastanci na županijskoj i državnoj razini, te Agenciji za okoliš i prirodu. Priprema se stručna podloga radi izrade studije obuhvata područja i važnosti područja – napisao je Lacković na svom Facebook profilu.
Napomenuo je i da je proglašavanje Nacionalnog parka preduvjet za značajnije financiranje iz EU sredstava prekogranične suradnje, a sam prostor ima iznimnu važnost za biljne i životinjske vrste.
– Područje rijeke Drave u našem podravskom kraju obiluje značajnom bioraznolikošću uvjetovanom geološkom podlogom uz izrazito velik broj specifičnih staništa. Pijesak, šljunak, močvarne ravnice te sam tok rijeke Drave ekolozi nazivaju i Europskom Amazonom zbog bogatstva života. Specifično stanište je dom brojnim rijetkim, te endemskim biljnim i životinjskim vrstama. Prirodna rijeka sačuvala je svoju izvornost, a time i brojna staništa riba i ptica – smatra Lacković.
