Danas, 1. prosinca, obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije još davne 1988. godine ovaj je ovaj datum.
Dan je to kada se diljem svijeta ljudi ujedinjavaju kako bi odali počast osobama koje su izgubile bitku protiv ove opake bolesti i kako bi podsjetili na potrebu suzbijanja diskriminacije i stigmatizacije oboljelih te upozorili na rizike i opasnosti od ove opake bolesti.
Prema podacima koje nam je ustupio Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, u razdoblju od 1985.godine pa do lani evidentirano je 11 osoba zaraženih virusom HIV te dvije osobe oboljele od AIDS-a.
Jedna je osoba nažalost umrla, a riječ je o oboljelome prije pet godina.
– Kad promatramo zaražene prema spolu, prednjače muškarci koji čine čak 90,9 posto zaraženih. Također, najviše zaraženih je u dobi od 30 do 44 godine. Do pojave bolesti je prema statističkim podacima u najvećoj mjeri došlo spolnim putem i to u 81,1 posto slučajeva – rekla je Danijela Pinter, epidemiologinja iz županijskog Zavoda.
Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u periodu od 1985. do 2016. godine u Hrvatskoj su evidentirane 1433 osobe u kod kojih je dijagnosticirana HIV-infekcija.
Od tog broja, njih 480 oboljelo je od AIDS-a, a 204 osobe su od te opake bolesti umrle. U Hrvatskoj se prosječno godišnje bilježi oko 90 slučajeva infekcije HIV-om.
Podatak je to s kojim se svrstavamo među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije.
– Podaci kažu da 88 posto zaraženih HIV-om čine muškarci, a najveći broj zaraza je primijećen u dobnim skupinama od 25 do 39 godina. Najčešće zabilježeni put zaraze bio je nezaštićeni spolni odnos. Prenosi se i putem injektiranja droga nesterilnim priborom, prijenosom sa zaražene majke na dijete tijekom poroda odnosno dojenja, a najrjeđe primanjem zaraženih krvnih derivata. Rizičan je svaki kontakt ozlijeđene kože odnosno sluznice s krvlju odnosno sjemenom tekućinom ili sekretom rodnice zaražene osobe – objašnjava epidemiologinja Pinter.
Od trenutka zaraze do razvoja bolesti može proći od jedne do 15 godina. Akutna HIV-infekcija razvija se od tri do šest tjedana nakon zaražavanja i traje oko jednog do dva tjedna.
Simptomi akutne infekcije su vrućica, osip, otečeni limfni čvorovi, upala grla, čir u usnoj šupljini i/ili grlu, bol u mišićima. Potom obično slijedi asimptomatska faza bolesti koja obično traje 10-ak godina.
– Posljednjih godina ostvaren je značajan napredak u liječenju infekcije HIV-om. Danas postoje antiretrovirusni lijekovi kojima se, u slučaju primjene prave kombinacije lijekova i dobrog podnošenja iste, postiže nemjerljiva količina virusa u krvi uz postupan oporavak imunološkog sustava. Takvo stanje se lijekovima može uspješno održavati i više godina. S obzirom na to da se od HIV-a nije moguće izliječiti, važna je prevencija bolesti – kazala je.
Dodala je da iako u posljednjih 36 godina bilježimo brojne uspjehe u borbi protiv bolesti, brojke pokazuju da smo još daleko od eradikacije ove opasne bolesti.
Procjenjuje se da je prije dvije godine u svijetu bilo 36,7 milijuna zaraženih osoba, 1,8 milijuna novo inficiranih i 1,0 milijun umrlih od AIDS-a.
