Knjižnica i čitaonica „Fran Galović” Koprivnica, Muzej grada Koprivnice i Povijesno društvo Koprivnica pripremaju niz samostalnih i zajedničkih akcija i programa kojima će u Koprivnici obilježiti 100. obljetnicu početka Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.).
Već sada se u izlozima Knjižnice može razgledati izložba knjiga o Prvom svjetskom ratu i velikom projektu Europeane (Europske digitalne knjižnice), započetom 2011. godine suradnjom engleskog Sveučilišta Oxford i Njemačke nacionalne knjižnice. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović” Koprivnica prošle je godine postala član Europeanine mreže narodnih knjižnica te se projektom „Dan prikupljanja sjećanja na Veliki rat” namjerava uključiti u obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata.
Muzej grada Koprivnice priprema veliku izložbu „Slobodni i kraljevski grad Koprivnica u Prvom svjetskom ratu” koja će biti otvorena u studenome. Povijesno je društvo prije dvije godine organiziralo interdisciplinarni znanstveni skup „Prvi svjetski rat u Koprivnici i Podravini”, a radovi se mogu pročitati u časopisu Podravina. Na jesen će organizirati predavanje o Anti Neimareviću, profesoru na koprivničkoj Gimnaziji koji je prošao sve frontove Prvog svjetskog rata i napisao dva romana „1914.” i „1914. – 1918.” Tijekom Galovićeve jeseni Knjižnica će obilježiti 100. obljetnicu pogibije Frana Galovića u Mačvi i to predstavljanjem nedavno objavljene knjige Filipa Hameršaka „Tamna strana Marsa – hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat”.
Subjektivna, obiteljska sjećanja građana Koprivnice i koprivničkog kraja i njihovo prikupljanje bit će središnji događaj zajedničkih aktivnosti Muzeja, Knjižnice i Povijesnog društva. Svi koji imaju sjećanja na članove svojih obitelji – sudionike Prvog svjetskog rata, pozivaju se da se jave u Knjižnicu ili Muzej. Uz osobna sjećanja, dobrodošle su fotografije, pisma, dopisnice, predmeti i sl. iz Prvog svjetskog rata. Cilj nije pokloniti te memorabilije, nego pomoći Knjižnici i Muzeju u rekonstrukciji ovog prilično neistraženog i zanemarenog dijela koprivničke i podravske povijesti kroz vizuru subjektivnog, osobnog svjedočenja – pristupa koji u suvremenoj historiografiji sve više dobiva na cijeni.
Postavlja se pitanje što dalje s tako identificiranom i prikupljenom građom? Sredinom rujna koprivnička će Knjižnica biti jedna od nekoliko institucija u Hrvatskoj u kojoj će se provesti nacionalna kampanja, tzv. Europeanin dan prikupljanja sjećanja na Prvi svjetski rat. Hrvatska se priključila projektu Europeane, najveće digitalne knjižnice koja putem interneta omogućava pristup kulturnoj baštini europskih zemalja. Projekt „Europeana 1914. – 1918.” jedan je od mnogobrojnih načina na koje se puni ova digitalna baza. U sklopu ovog projekta već su digitalizirane stotine tisuća izvora iz arhiva, muzeja, knjižnica i iz osobnog vlasništva pojedinaca te je ta građa dostupna široj javnosti na internetskoj stranici www.europeana1914-1918.eu koja je tako postala najvažnija zbirka sadržaja vezanih uz Prvi svjetski rat.
Do sada su Muzej i Knjižnica dobili kontakte desetak Koprivničanaca i Koprivničanki koji među svojim obiteljskim uspomenama čuvaju i one iz Prvog svjetskog rata. Vjeruje se da ih ima još mnogo, kako u Koprivnici tako i u okolnim općinama. Suradnja s Domom za starije u Koprivnici, kao i suradnja s koprivničkim školama također su putevi pomoću kojih se namjerava doći do podataka.
U ovom projektu sudjelovat će stručnjaci različitih profila – uz knjižničare i muzealce to će biti informatičari, fotografi, snimatelji i dr. Sjećanja i predmeti stručno će se obraditi, fotografirati i snimati te pohraniti u Europeaninu digitalnu bazu. Muzealci i knjižničari već su u travnju prošli stručnu obuku na radionicama u okviru Dana Europeane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu – radionice o autorskim pravima i licencama te o praktičnim aspektima sudjelovanja u projektu „Europeana 1914. – 1918.” i načinu provođenja kampanja za prikupljanje građe i sjećanja, dok još jedna radionica predstoji u srpnju u Ministarstvu kulture. Cilj je što kvalitetnije provesti projekt u Koprivnici kako bi se sačuvala sjećanja na sudionike Prvog svjetskog rata od zaborava, osvijetlila stradanja naših predaka i istaknula antiratna svrha cijelog projekta. Prikupljena građa koristit će se za istraživanja obiteljskih povijesti, kao i za znanstvena i druga istraživanja.