U izlozima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica postavljena je izložba knjižne i slikovne građe iz knjižničnog fonda povodom 100. godišnjice obilježavanja početka Prvog svjetskog rata (1914.-1918.). Izložba skreće pozornost javnosti na prilično bogate izvore literature na engleskom jeziku o Prvom svjetskom ratu iz Zbirke „Olivija Fištrović” (zbirka je nazvana po donatorici koja živi u Chicagu) te na skromniju domaću knjižnu produkciju o ovoj, još uvijek historiografski nedovoljno istraženoj tema, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini.
U Zbirci „Olivija Fištrović” nalazi se tridesetak knjiga s tematikom Prvog svjetskog rata. Riječ je većinom o stručno-popularnim, memoarskim ili publicističkim djelima čiji su autori povjesničari, vojni stručnjaci, diplomate ili novinari. Gotovo sva slijede kronologiju (pred)ratnih zbivanja, daju prikaz glavnih bitaka i aktera prvog rata globalnih razmjera te sadrže zanimljiv dokumentacijsko-fotografski materijal.
Što se tiče domaće literature, spomenimo knjigu naše Koprivničanke, povjesničarke Mire Kolar-Dimitrijević „Zbrinjavanje gladne djece u Hrvatskoj za Prvog svjetskog rata”. Tu su i osobna, romansirana sjećanja na sudjelovanje u ratu legendarnog gimnazijskog profesora Ante Neimarevića, „Tisuću devetsto četrnaesta” te opsežno djelo Filipa Hameršaka „Tamna strana Marsa: hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat”.
U izloženom knjižnom i dokumentacijskom materijalu posebno je istaknuto učešće Koprivničanaca i Podravaca u Prvom svjetskom ratu. Za proučavanje lokalne povijesti važan je znanstveni skup ”Prvi svjetski rat u Koprivnici i Podravini” (2010.) čiji su dijelovi izlaganja, odnosno tekstovi objavljeni u časopisu „Podravina”( br.19 iz 2011.). Od viđenijih osoba na izložbi su se našle fotografije iz zavičajne zbirke, pjesnika i književnika Frana Galovića koji je poginuo na samom početku rata, Mihovila Pavleka Miškine te doktora Milivoja Javanda (u uniformama), koji je poput Galovića umro u početnoj ratnoj godini. Današnjoj javnosti manje poznati Milivoj Javanda bio je kotarski i bolnički liječnik, aktivan u kulturnom životu grada. Jedno vrijeme bio je predsjednik pjevačkog društva „Podravac” i prvi starješina koprivničkog Hrvatskog sokola. Umro je 21.12. 1914. od crnih boginja – zarazio se na frontu u Srbiji kamo je bio mobiliziran kao rezervni vojni liječnik.
Izložba se može razgledati do 22.6.2014.