U Peterancu u dupkom publikom ispunjenoj staroj Kapetaniji – Galeriji „Ivan Sabolić” u subotu 11. listopada održana je završna ovogodišnja svečanost pod nazivom Spomenek na 100 let bez Frana Galovića, nakon Zagreba, Ludbrega, Đurđevca i Koprivnice, cjelogodišnjeg Matičina obilježavanja s brojnim suradnicima 100. obljetnice preranog odlaska hrvatskog književnika i Austro-ugarskog časnika Frana Galovića (poginuo na južnom europskom bojištu u jednoj od prvih austrougarskih ofenziva i forsiranja rijeke Drine, Radenkovići, Mačva 26. 10.1914.g.).
Fran Galović netom prije odlaska na bojište u očevom je vinogradu – goricama u Širovicama na Bilogori, ili Tusculumu ponad Podravine, kako je sam kao vrstan filolog ironizirao svoje gorice po uzoru na rimskog vojskovođu i pisca Gaja Julija Cezara koji je imao ljetnikovac ponad Rima, napisao je sjajan ciklus od 22 kajkavske pjesme Z MOJIH BREGOV u ljetnim mjesecima 1913. i 1914. godine, ciklus koji ga je uvrstio u povijest ne samo hrvatske nego i svjetske književnosti.
Predstavljena je šesterosveščana edicija Sabrana djela Frana Galovića gl.urednika akademika Milivoja Solara i time je u ishodištu i izvorištu u Peterancu obilježeno 50 godina Solarova književnog bavljenja Galovićevom književnosti. Podsjetimo M.Solar obranio je doktorsku disertaciju pod nazivom Interpretacija Galovićeva opusa 1964. g. kod akademika Ive Frangeša na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
U mozaiku književno-glazbenog programa nastupio je Bemian duet uglazbljenim kajkavskim stihovima Galovića, u ime Galovićeva doma Stjepan Bićam, rođeni Peterančan Mladen Godek te pjesnici članovi Literarne sekcije Podravke i koprivničkog Ogranka Matice hrvatske Ivan Picer, Marija Hegedušić, Katica Rajić Popijač i Zdenka Čavić, brojni učenici Područne osnovne škole Frana Galovića te članice Hrvatskog srca Peteranec i Udruge Mladih Peteranec. Poseban gost iznenađenja bio je kupinečki Podravec Siniša Cmrk koji je interpretirao kajkavsku pjesmu nadahnut podravskom pajdašijom i Galovićevom klijeti ove godine na dan početka Prvog svjetskog rata. U ime Općine Peteranec govorio je načelnik Krešimir Matijašić istaknuvši da je zajedništvo pravi put u Spomenkima na velikana Peteranca Frana Galovića i u njegovanju kajkavskog narječja kroz književno-kulturne programe kao što je ovaj u povijesnoj zgradi Stare kapetanije koja pamti samog Galovića.
Potporu su pružile i Turistička zajednica županije te Koprivničko-križevačka županija.
Program je pratila i bogata elektronska prezentacija fotografija koja je pratila Galovićev životopis kao i iz arhiva izvađen film o počecima manifestacije Galovićeva jesen 1994. godine.
{vsig}kultura/10-2014/galerija-galovic{/vsig}