Povodom Svjetskog dana Roma u koprivničkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici Fran Galović organiziran je okrugli stol posvećen kulturnoj baštini Roma u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Tom prigodom okupili su se pedagozi, psiholozi, profesori, odgajatelji u vrtićima, predstavnici centara za socijalni rad, predavači i ostali koji su na neki način uključeni u rad s Romima u svojoj svakodnevici.
Ravnateljica knjižnice Dijana Sabolović Krajina dobro je upoznata sa svim poteškoćama integracije Roma i njihove djece u društvo, ali i u obrazovni sustav, od kojeg sve i počinje.
– Od 2000. godine provodimo programe koji su posvećeni i stručnjacima, onima koji se u svom svakodnevnom radu susreću s romskom djecom, problemima u njihovom odrastanju. Najveći problem je što su romska djeca žrtve velikog siromaštva i neobrazovanosti roditelja, nemaju podršku u svojim obiteljskim domovima da se školuju. Isto tako, učitelji nemaju pomoć u suočavanju s problemima, prvenstveno nedovoljno znanje hrvatskog jezika i komunikacijsko-socijalnih vještina koje se očekuju od djece koja uđu u osnovnoškolski sustav – smatra ravnateljica.
Velik dio Roma u Hrvatskoj, točnije od polovice do čak tri četvrtine, su Romi Bajaši, koji govore varijante bajaškog rumunjskog jezika. Njihovom jeziku posvetio se Petar Radosavljević, docent na katedri za rumunjski jezik i književnost na Odsjeku za romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je uvjeren da cijeli obrazovni sustav mora proći prilagodbu zbog djece koja pohađaju nastavu, a hrvatski im nije materinji jezik.
– Model koji je zamišljen u kurikularnoj reformi značio bi jako puno za romsku nacionalnu manjinu zato što je i samo dio obrazovanja na njihovom jeziku za njih jako koristan, kako za identitet, tako i za cjelokupno obrazovanje. Trenutno je ipak nerealno očekivati da bi se cijela nastava za nacionalne manjine, pa tako i Rome, mogla odvijati na njihovom materinjem jeziku – tumači Radosavljević.
Problemi Roma u županiji već su dugo isti, a svode se na osnovne ljudske potrebe. Franjo Horvat, predsjednik udruge Roma Korak po korak, zna da njih nije lako riješiti, ali je uz odgovarajuću podršku moguće.
– Ovo puno znači jer želimo približiti lokalnu instituciju problemima Roma u Koprivničko-križevačkoj županiji, a oni su oduvijek isti, stambeno zbrinjavanje, zdravstvo, zaposlenje. Oni su zbilja veliki, ali pokušavamo motivirati lokalne institucije da poduzmu potrebne korake jer mi sami ne možemo promijeniti puno toga ako se nam se ne da prilika da radimo nešto pozitivno i budemo korisni – zaključio je Horvat.