Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama proslavila je 50. obljetnicu djelovanja otvaranjem izložbe ‘Borba titana’.
Izložbu čine djela dvaju velikana naivne umjetnosti, Ivana i Josipa Generalića, koja je u Galeriji ovom prigodom izložio njihov sin i unuk Goran Generalić.
– Radujem se skorom proširenju Galerije Hlebine i vjerujem da će neka od djela koja danas ovdje imamo prilike vidjeti naći svoje mjesto u tom novom hramu naivne umjetnosti – rekao je on.
Izložbu je svečano otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinak, koja je naglasila svjetski ugled i priznatost naivne umjetnosti.
– To je puno više od brenda, naivna umjetnost je zauzela važno mjesto u povijesti umjetnosti, prepoznata je i u globalnim stručnim krugovima. Naivci su na najbolji način prezentirali hrvatsku umjetnost, posebno u onim zlatnim godinama, i neizmjerno mi je drago da ovdje u Hlebinama već 50 godina djeluje Galerija. Ponosna sam na sve što je napravljeno – istaknula je ministrica.
Župan Darko Koren složio se s karakterizacijom naivne umjetnosti kao brenda i nečega na što svi Podravci mogu biti ponosni.
– Naiva je sigurno jedan od brendova ovog prostora, jedan od načina na koji se dočarava život u Podravini. Ponosni smo što je to jedinstven umjetnički sadržaj u svijetu – rekao je župan.
Koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić vjeruje i da i sami možda previše podcjenjujemo umjetničku vrijednost vrhunskih djela naivne umjetnosti, no to se i dalje može unaprijediti.
– Danas su nam puna srca jer obilježavamo 50 godina izložbom naših Generalića. Šteta je što smo izgubili 15-20 godina i nismo radili dovoljno na onome što imamo, nekad mi se čini da se ta naša imena predvođena Generalićima puno više cijene van županije i Hrvatske. No, siguran sam da možemo napraviti novi iskorak u prezentiranju umjetnosti i naive – smatra gradonačelnik.
Prije same izložbe predstavljena je i publikacija ‘Putevima Hlebinske škole’ Helene Kušenić, koja je namijenjena široj publici i turistički orijentirana.
– Obuhvaća radove od najvećih autora prve do treće generacije hlebinske škole pa do tzv. autsajdera, na razmeđi hlebinske škole i autsajderske umjetnosti, a ne treba zaboraviti ni današnje nastavljače hlebinske škole – napomenula je autorica.
