Zbog velikih šteta koje čine na ribnjacima i ribljem fondu na otvorenim vodama te u pitanje dovode održivost poljoprivredne proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi, po novom zakonu o lovstvu, koji je Vlada poslala u Sabor, kormorani ili veliki vranci postaju lovna divljač. U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da veliki vranac nije zaštićena vrsta jer nije ugrožen niti je proglašavanje njegove zaštite propisao EU. No njegovim uvrštenjem na popis pernate divljači, u vrijeme kad se kormoranska populacija u Hrvatskoj i učetverostruči, moći će se, tvrđe, puno brže djelovati u cilju sprečavanja velikih gospodarskih šteta.
Iako su kormorani samo jedna od 164 vrste ptica koje obitavaju na hrvatskim vodama, a oni naprave oko 70 posto šteta posebno na ribnjacima od ukupne količine ribe koju pojedu ili oštete ptice na ribnjacima. Osim ribnjaka velike štete naprave i na svim ostalim vodama kojima upravljaju sportski ribolovci kroz klubove, zajednice i saveze a njih je gotovo 70 000 u Hrvatskoj. Uvrštavanjem kormorana u lovnu divljač izbjeći će se velike naknade šteta koje svake godine potražuju vlasnici ribnjaka.
Prošle sezone problem se rješavao dopuštenim odstrelom 10% procijenjene populacije od oko 12.000 ptica, a i to je kratko trajalo jer je zbog tople zime i ranog gnježđenja ta odluka ukinuta početkom veljače.
Lovit će ih samo u lovištima početkom jeseni u vrijeme migracija kad se njihov broj u Hrvatskoj multiplicira i izvan vremena gniježđenja i othranjivanja ptića. Prvo će se utvrditi njihovo m brojno stanje, a zatim odrediti izlovne kvote. županije će moći donijeti rješenje o smanajnju brojnog stanja ptica radi sprečavanja ozbiljnih šteta na ribnjacima i vodama. Tako će se na taj naćin populacija kormorana moći smanjivati.