Trend zdrave hrane sve je jači, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Sve je više kupaca koji traže zdravije alternative dobro poznatim namirnicama.
Posebnu skupinu unutar zdrave hrane čine takozvani superfoods, iliti superhrana, odnosno, ako govorimo o voću, superfruits. To su namirnice koje su zbog svojih svojstava, iznimno vrijednog nutritivnog sastava i pozitivnog učinka na ljudski organizam stekle veliku popularnost među potrošačima i sve su traženije. Aronija, acai bobice, brokula, bademi, kupine, avokado, borovnice i još mnoge namirnice spadaju u tu kategoriju, no tu i je jedna koja možda i više od svih utjelovljuje naziv supervoća – goji bobice.
Goji bobice nisu nikakva novost u svijetu, koriste se već tisućama godina u istočnjačkoj prehrani i medicini. Smatra ih se univerzalnim lijekom za kardiovaskularne, imunološke, probavne i bolesti mokraćnog sustava, korisnima za borbu protiv raka, a lista toga za što su sve dobre mogla bi zauzeti cijeli ovaj članak.
S obzirom na to da su, iako prisutne godinama i u zapadnjačkoj prehrani, u Hrvatskoj još uvijek prilično egzotične, zanimljivo je što usred Podravine, blizu Koprivničkog Ivanca, postoji plantaža ovih nevjerojatno vrijednih crvenih bobica. Njih uzgaja Krešimir Vladić, koji ističe i eko certifikat za svoje vlastitim rukama obrađivanih i njegovanih 2000 grmova goji bobica.
– Prije svega, ljubitelj sam prirode i zato sam se odlučio za poljopriverdu. Na početku sam se dvoumio između nekoliko kultura te suzio izbor na dvije, aroniju ili goji bobice, za koje sam se na kraju i odlučio. Zapravo su mi svi preporučivali aroniju, na neki način su me i nagovarali. Kod nje me je zbunjivalo to što su svi govorili da s njom nema problema, a to mi nije bilo logično, znao sam da sa svim kulturama postoje neke boljke. I ako je zbilja tako, da s aronijom nema nikakvih problema oko uzgoja, zaključio sam da će je u bližoj budućnosti svako domaćinstvo imati sadnice aronije, ali da će biti i mnogo plantažnih nasada, što će rezultirati velikom konkurencijom. S druge strane, sam okus aronije nije me nikada privlačio, dok su goji bobice bile slatko-kiselog okusa, u svakom slučaju puno ukusnije, a i nutritivno bogatije – prisjeća se Vladić početaka uzgajanja 2012. godine.
Iako nije imao konkurenciju, to ne znači da je sve išlo glatko. Kako kaže, imao je neuspjeha. Mlada sadnica ne donosi odmah kvalitetan plod, potrebno je strpljenja. Došla je 2014. godina, koja je bila vrlo kišna, tako da plod nije bio relevantan. Nastojali su prikupiti informacije i dobiti pomoć nadležnih institucija, no do toga se dolazilo vrlo teško iz jednostavnog razloga što su goji bobice u našem podneblju bile nova kultura i samim time nedovoljno istražena.
– Puno toga smo sami učili, proučavali, dolazili do zaključaka. Kada smo 2016. dobili plod, kada sam bio zadovoljan i izgledom i okusom, znao sam da će uspjeti – kaže nam on.
Biljka traži puno pažnje, orezivanja, vode, sunca, ukratko, kako kaže Vladić, traži znanje. Uz to, s obzirom na to da ima eko certifikat, ne koristi ni pesticide ili ‘kemiju’ za zaštitu. Goji dozrijeva u ciklusima, i to praktički do prvog snijega. Dvije su sezone branja, ljetnu u kojoj goji bobice imaju viši nivo šećera u sebi, i kasno jesensku-zimsku, kada je nivo šećera niži, no sve nutritivne vrijednosti identične su bobicama iz ljetne berbe.
Svježi goji odlikuje se zanimljivim okusom, slatkasto-kiselkastim i prilično intenzivnim, teško usporedivim s nekim drugim voćem. Naš uzgajivač svjestan je da okus igra veliku ulogu u prihvaćanju neke nove namirnice.
– Goji, aronija, češnjak, origano, to su sve biljke koje spadaju u skupinu zdrave hrane, između ostaloga i zato što imaju mnogo antioksidansa, vitamina i minerala. Stvar je u tome što zdrava hrana i nema baš posebno dobar okus. Zamisli da se tek sada pojavio češnjak, da ga do sada nisi probao. Čim bi ga stavio u usta, pljunuo bi ga s gađenjem! Ljudi prvo trebaju probati i naviknuti se na novi okus. Goji ima relativno visok nivo šećera i među supervoćem zapravo ima i dobar okus – tvrdi Vladić, a u to smo se i sami uvjerili jedući svježe bobice na plantaži.
U dućanima goji se kod nas može naći isključivo sušen. Takav oblik konzumiranja goji bobica, prema riječima našeg uzgajivača, inferioran je zbog toga što te bobice najčešće suše na suncu, a zbog tog procesa i UV zraka gube dio svojih vitamina. Iz tog, a i drugih razloga, Vladić preporučuje konzumaciju svježih goji bobica, ili pak duboko zamrznutih, ali i u obliku smoothiea. Poželjna je i kombinacija s drugim voćem, primjerice, kupinama, bananama ili nekom drugom kombinacijom, koja će rezultirati bogatijom nutritivnom lepezom, ali u konačnici i uvelike popraviti okus napitka.
– Goji se pojavljuje u sušenom obliku jer je najveći proizvođač Kina, a koliko bi koštao transport svježih bobica od Kine do ovdje? Oni kažu da se svježi goji brzo kvari, no to nije istina, one mogu u hladnjaku biti i dva tjedna, samo ih se treba čim prije staviti u njega. Nakon dva tjedna, na njima će se početi pojavljivati prvi znaci promjena u obliku sitnih crnih točkica, no one su i dalje ispravne za konzumaciju, u svakom slučaju što prije. Dobro ih je i duboko zamrznuti, ali preporučujem da ih se ne odmrzava, nego da se smrznute stave u blender ili sokovnik – naglašava on.
Vladić ne sumnja u velike zdravstvene koristi goji bobica. Ističe da su kupci imali vrlo pozitivna iskustva, od dijabetesa preko jačanja plodnosti i libida, a posebno ih preporučuje za probavne tegobe, odnosno zatvor, i to dnevnu dozu od 50 grama ujutro i 50 grama navečer.
– Ljudi misle da je bolest kao šalter, da ju možeš ugasiti kao što se i upalila. To je velika greška u razmišljanju jer niti je bolest došla preko noći, niti će preko noći nestati. Zdrava hrana općenito, ne samo goji, nema nuspojave kao tablete, od kojih stradavaju jetra i želudac. Goji je, po meni, učinkovit kao i tablete, ali ovisi o stupnju bolesti i o tome koliko se čovjek prilagodio novonastaloj situaciji. Goji bobice utječu na ispravnu funkciju dva vrlo važna organa, bubrege i jetru. Bubrege stimuliraju da izbacuju višak tekućine, a preko jetre ulazi u krv, rješava bakterije, kolesterol, unosi antioksidanse, vitamine, regulira i normalizira povišen krvni tlak, probavu… – zaključuje Vladić.
