U subotu, 15. rujna, oko 3 sata u noći poginula je još jedna u nizu osoba na podravsko-prigorskim prometnicama. Između Kladara i Kloštra Podravskog automobil je sletio s ceste, a putnik na stražnjem sjedalu smrtno je stradao. Vozač i još dvoje putnika ozlijeđeni su. Mladi vozač je bio pijan, imao je 1,78 promila alkohola u organizmu.
Ta je nesreća bila posljednja u nizu ovogodišnjih stradanja u prometu. Svaki puta kada se dogode ovakve tragedije, javnost je ogorčena, bijesni komentari na društvenim mrežama ispod članaka o nesrećama krive vozače, državu, policiju, obitelji, društvo, pravni sustav, mentalitet, kazne… I tako opet iznova, kada nestane još jedan život na cesti.
Prema podatcima Policijske uprave Koprivničko-križevačke, ove je godine bilo sedam stradalih sudionika u prometu.
U Hlebinama je 25. ožujka, oko 19.45 u Ulici bana Josipa Jelačića, 57-godišnjakinja automobilom pregazila 65-godišnjaka koji je ležao na cesti. Prevezen je u bolnicu, no podlegao je ozljedama.
Nakon toga, 19. travnja u Budančevici, u Ulici Stjepana Radića, oko 19.50, zbog nepropisne brzine motociklist je sletio s ceste i poginuo na mjestu. Prizori zapaljenog motocikla bili su zaista strašni, a očevici su kazali kako je prestizao kolonu vozila te se vozio na stražnjem kotaču.
U Križevcima je u nesreći koja se dogodila 22. lipnja poginuo putnik u automobilu. Automobil je sletio s ceste u Zagorskoj ulici zbog neprilagođene brzine, a i vozač i putnik bili su pod utjecajem alkohola, većem od 1,5 promila. Niti jedan niti drugi nisu bili vezani.
Fatalna nesreća dogodila se i 11. srpnja u blizini Križevaca, odnosno između Križevaca i Ivaneca Križevačkog, na ŽC 2089. Zbog prebrze vožnje, 47-godišnji vozač je sletio s ceste i poginuo. Nije bio vezan, a imao je u organizmu više od 1,5 promila alkohola.
Istog mjeseca, 29. srpnja, oko 20.30 ozmeđu Kloštra Podravskog i Kozarevca motociklist je sletio s ceste. Prevezen je u bolnicu s teškim ozljedama, no podlegao im je.
Već 19. kolovoza nova tragedija. U ulici Pemija u Drnju, oko 14.15, frontalno su se sudarili osobni automobil i motocikl. Motociklist je smrtno stradao, dok je putnica u automobilu lakše ozlijeđena. Motociklist je koristio zaštitnu kacigu.
U svakoj nesreći uvijek postoji krivac, no kakve su kazne za prouzročavanje takvih stravičnih sudara u kojima ljudi ginu? O tome govori članak 227. Kaznenog zakona. Za teške ozljede može se dobiti šest mjeseci do pet godina zatvora, dok za prouzročenu smrt jedne ili više osoba počinitelja čeka zatvorska kazna od jedne do osam godina.
Ipak, u praksi su kazne često ili uvjetne ili novčane, a nesavjestan vozač treba učiniti niz prekršaja da bi završio u zatvoru ili pak trajno ostao bez vozačke dozvole. Građani se pitaju bi li sudstvo trebalo biti strože i takve vozače puno strože kažnjavati.
– Kazne bi trebale biti strože. Pa vidim često kako se voze po mojoj ulici, jure motorima 120 na sat! Da izađem na ulicu, bio bih gotov. I da netko izađe autom na ulicu, taj motorist bi bio gotov, ne bi mu bilo spasa. Takve vozače bi trebalo efikasnije hvatati – smatra Zlatko Šestak.
– Većinom idem pješice i osjećam se sigurno u prometu. Ne mogu se požaliti na vozače, prometna kultura je dobra, staju i na zebri. Ipak, što se tiče kazni za najteže prekršaje, trebale bi biti rigoroznije – kazala nam je Maja Barać.
– Neodgovorne vozače trebalo bi strože kažnjavati, pogotovo one koji voze pod utjecajem alkohola. Osobno, nikada ne sjedam za volan ako sam pila – rekla je Vedrana Stančir.
– Mislim da je prometna kultura ovdašnjih vozača dobra, osim nekih sitnica. Primjerice, na parkiralištima trgovačkih centara zna se dogoditi da voze krivim smjerom, vjerojatno ne smatraju to prometnicom. Što se tiče kazni za najteže prekršaje, mislim da to uvijek ovisi od slučaja do slučaja. Uglavnom smatram da su adekvatne, no ostavio bih to na procjenu našim sudovima – kaže Dario Jembrek.
– Kazne bi svakako trebale biti veće i strože, trebalo bi maksimalno kazniti vozače koji ugrožavaju druge, a pogotovo one koji skrive tešku nesreću s tragičnim posljedicama – uvjeren je Tomislav Jurenec.
