1.3 C
Koprivnica
Petak, 22. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
ŠTO ŠAFAREK KAŽE

VIDEO Prodavali su nam bajke kojih se ni Andersen ne bi posramio za projekt Molve koji je gospodarska i prirodna katastrofa
V

Nitko razuman neće osporiti da nam treba struja i da je najbolje stvarati, a ne uvoziti.  Neka HEP za te novce solarizira Dalmaciju. Koliko sunčanih krovova bi se pokrilo na takav način? Ali ne. Hrvatska elektroprivreda aktivno koči solarnu energiju, upravo da bi se silili ovakvi megaprojekti.

Ne propustite

Hidroelektrana Molve 1 i 2 ipak neće biti u prostornom planu. Promotori su već počeli u žalopojke kako je ovo propuštena prilika za gospodarstvo. No, to bi bilo tako da smo u pedesetim godinama prošlog stoljeća. Danas je to već drukčija priča, kada nam znanost govori o štetama koje ovi objekti stvaraju, ali i o prenapuhanom značaju i ogromnoj cijeni.

Katastrofalan projekt Molve 1 i 2 je od početka bio podvala i HEP-a i županijske vlasti. Išlo se pridobiti javnost na bajke o gospodarskim koristima, te kako neće biti nikakvog utjecaja na okoliš. Čak su nas i bankari uvjeravali po lokalnim glasilima kako eto neće biti nikakve štete po prirodu, samo med i mlijeko. Pokušalo se javnost dobiti pričom o protočnoj hidroelektrani, no u stvari je to ogromna ravna kanalčina umjetnih zemljanih ili betonskih obala. Jasno je da je to destruktivna hidroelektrana koja bi totalno izbrisala taj dio Drave, ali stvorila cijeli niz problema s podzemnim vodama, sušenjem šuma i polja itd. Pokušalo se javnost pridobiti i drugim pričicama, poput razvoja turizma, navodnjavanja (odite u Međimurje na postojeće tri i vidite koliko je to realno), nekakvim mostovima (u stvari te dvije brane), kao da nemamo već dva velika mosta (a mnogo bogatiji Zagreb si ne može priuštiti, iako mu nasušno treba)  i još cijeli niz bajki kojih se ni Andersen ne bi posramio.

Pogledajmo malo zadnje izgrađenu branu u Hrvatskoj, njene gospodarske aspekte. Planirana cijena HE Lešće na rijeci Dobri, bila je 440 milijuna kn, a snaga joj je 55MW. Planirana cijena HE Molve1&2 je 50MW svaka brana, odnosno 100MW ukupno, a cijena 3.3 milijarde kuna. Dakle, ni za dvostruko veću snagu, cijena joj je 7.5 puta veća!!! Samo usput, HE Lešće je također neviđena katastrofa.

Za usporedbu, vjetroelektrana Bubrig – Crni Vrh-Velika Glava ima 43 MW,  a koštala je 8.3 milijuna eura!!!! Cijena nikakva, a svega dvostruko manje od ogromne megagrdosije na Dravi, a radi se o 19 zapiknutih stupova s vjetrenjačama. Jasno je ove da energetska objekta nisu ista, ali pokazuje dobar omjer u cijeni. Spominje se kad smo već kod toga, da zeleni blokiraju sve vjektroelektrane s pričama kako one tjeraju ptice i slično. No, riječ je svega o nekoliko sudskih slučajeva, a utjecaj na okoliš vjetroelektrana ne može se ni usporediti s potpunom destrukcijom Drave.

Vratimo se na primjer Dobre, ne samo na bajke koje je HEP tamo bajao da bi pridobio javnost. Cijena HE Lešće je od planiranih 440 milijuna kuna narasla na astronomskih 700 milijuna kuna, što je tako u prosjeku u cijelom svijetu i od čega boluje svaka hidroelektrana. Tko zna koliko bi u jednoj Hrvatskoj na kraju koštala Molve1&2?!?

Naravno da HEP nema te novce, već bi se država opet zadužila. Uhljebi bi se bogatili, a djeca bi nam otplaćivala dugove. Sjetimo se Uljanika, kako se rasipa državni novac,afera oko farbanja tunela i slično. To bi jednostavno bilo „farbanje tunela“ hidro, energo i građevinskog lobija po probanom hrvatskom modelu (čitaj Uljanik, da dodirnemo samo ovo posljednje), a posebno zabrinjava trud nekih županijskih političara koji su silno gurali tu nesretnu branu. Kukaju kako uvozimo struje, a Hrvatska blokira ikakav razvoj solarne energije kao drugdje u svijetu, da bi nas upravo ucjenjivali baš ovim megaprojektima čiji je cilj samo okrenuti što više milijuna, a ne da ima korist za stanovništvo.

Za jadnih 100MW ne isplati se ubiti najljepši dio Drave. No, sada vidimo koliko je to ogromna cijena za tih tričavih 100MW, odnosno da je okretanje novaca glavni razlog za gradnju.

Nadalje, kada se govori o megawatima, uvijek se govori o instaliranim snagama, to je jedna od velikih zabluda. Istina je da je proizvodnja 20 do 50% od instaliranog. Primjerice postojeće hidroelektrane na Dravi imaju instaliranu snagu od 80 MW kod protoka od 500 m3/s i maksimalnom visinom vodenog stupca, što podrazumijeva punu akumulaciju. To je razlog zašto energetičari nastoje akumulacije uvijek držati punima (i stoga ne služe obrani od poplava već predstavljaju prijetnju poplavom). Prosječni protok Drave na području izgrađenih HE je 250 m3/s, što je svega 50% od instalirane snage. Kada su dotoci veći od 500 m3/s voda se preljeva preko brane i smanjuje korisni godišnji prosjek protoka.

Uzmimo zatim sve očitije klimatske promjene koje nitko razuman više ne može poricati. Predviđaju se klimatski ekstremi: poplave i suše, dakle za hidroenergiju loš scenariji. Hidroelektrana se ne gradi u jednom danu niti za sutra, već za cijela desetljeća, a tada će biti još mnogo gore stanje, a pogotovo tek u životnom vijeku jedne brane.

I da, svi se slažemo da nam struje treba, ali ne na takav način. Potrošiti milijarde i milijarde kuna za jedva 100MW, bespovratno uništiti rijeku, stvoriti dodatne ogromne gospodarske štete od sušenja šuma i polja s usjevima, problema sa sedimentom (zbog čega se revitalizira Drava i to za 4.4 milijuna eura što je samo prvi projekt) i sveg ostalog (ima cijela znanstvena studija UNDP-a o tome). Ta ista studija govori koje su gospodarski korisne funkcije rijeka. To je jednostavno suludo.

Tih se silnih milijardi kuna, umjesto u ruke hidrolobija i uhljeba HEP-a može usmjeriti u mnogo pametnije i održivije investicije. Zašto se dok Mađarska preko puta Drave razvija geotermalna polja, u Hrvatskoj  stoji godinama? A dijelimo istu dravsku potolinu s istim geotermalnim potencijalom. One imaju minimalan utjecaj i svi će ih pozdraviti.

Nitko razuman neće osporiti da nam treba struja i da je najbolje stvarati, a ne uvoziti.  Neka HEP za te novce solarizira Dalmaciju. Koliko sunčanih krovova bi se pokrilo na takav način? Ali ne. Hrvatska elektroprivreda aktivno koči solarnu energiju, upravo da bi se silili ovakvi megaprojekti.

Hrvatska je imala prvu hidroelektranu u Europi. Desetljećima smo iz velikih hidroelektrana razvijali negdašnju YU i na tome skidam kapu. Ali njihovo je vrijeme je prošlo. Dovoljno je svako malo pogledati razvoj tehnologije. Danas se u SAD-u vode solarni ratovi, jer velike elektro kompanije nastoje ugušiti solarnu revoluciju iz malih kućanstava. A HEP bi nas zadužio s neučinkovitim, i gospodarski štetnim branama.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Povijest

Grad traži stare slike grada za fotomonografiju, prelistajte svoje kućne arhive!

Gradski muzej Križevci i Grad Križevci objavljuju Javni poziv za prikupljanje arhivskih fotografija Križevaca iz minulih vremena u svrhu...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×