Osim što su dosadni jer zuje i bodu te stvaraju iritacije po koži, komarci su opasan javnozdravstveni problem jer doprinose prenošenju brojnih zaraznih bolesti, piše 24sata.
Malaraija
Malarija je zarazna bolest čiji je uzročnik parazit Plasmodium. Na čovjeka se prenosi ubodom ženke zaraženog komarca iz roda Anopheles, koji obitava i na području Republike Hrvatske. Parazit se razmnožava u jetri i crvenim krvnim stanicama zaražene osobe, a ako se pravovremeno ne liječi, može uzrokovati ozbiljne komplikacije, pa čak i smrt. Posljednji oboljeli od malarije 1964. godine bio je čovjek iz okolice Šibenika. Od tada tu bolest u Hrvatskoj nismo više zabilježili, kaže dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med. specijalist epidemiologije i voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u 2016. godini je u svijetu bilo 216 milijuna oboljelih, pet milijuna više nego godinu ranije. Najveći je broj oboljelih i umrlih u Africi, čak 90 posto ukupno oboljelih i 91 posto umrlih. Rizik od obolijevanja također nose stanovnici Jugoistočne Azije, Istočnog Mediterana, Zapadnog Pacifika i Južne Amerike.
Žuta groznica
Riječ je o virusnoj bolesti tijekom koje nastaje oštećenje malih krvnih žila te poremećaj u zgrušavanju krvi. Javlja se krvarenje u mnogim organima, a kod pojedinih pacijenata dolazi do razvoja žutice, pa odatle i naziv bolesti.
– Žute groznice nema niti se ikad pojavljivala u Hrvatskoj. Ta se bolest najčešće pojavljuje u Africi i Južnoj Americi, a prenose je tigrasti komarci, Aedes aegypti – pojasnio je dr. Kaić. Svake godine od te bolesti obolijeva oko 200.000 ljudi.
Japanski encefalitis
Bolest je česta u jugoistočnoj Aziji, osobito u ruralnim područjima.
– U Hrvatskoj nikad nismo imali takav slučaj, ističe dr. Kaić. Bolest najčešće pogađa djecu, a putnici koji putuju u zemlje u kojima je bolest specifična mogu se zaštiti cjepivom.
Dengue groznica
Virus prenosi azijski tigrasti komarac Aedes albopictus, kojeg su prvi put opazili 2004. u Zagrebu. Od tada se ta vrsta komaraca širi duž jadranske obale, a 2010. godine na području Pelješca prvi put je dokazana autohtona infekcija virusom dengue.
– Izgleda da je te godine na ljetovanje došao zaraženi stranac pa se zarazilo više ljudi koji su bili u njegovoj blizini, no poslije više nismo imali autohtonih slučajeva – ističe dr. Kaić. Inače je virus rasprostranjen u Africi i Južnoj Americi. U hrvatskim statistikama tek stoje jedan do dva oboljela importirana slučaja na godinu, što znači da je riječ o ljudima koji su se zarazili negdje drugdje. Bolest karakterizira kožni osip, vrućica, bolovi u mišićima i glavobolja. Nema specifične terapije jer se liječe simptomi, pa to može biti od nadoknade tekućine do transfuzije krvi, a teški klinički oblici s krvarenjima nisu neuobičajeni.
Zika groznica
Zika virusna groznica posebno je opasna jer tijekom trudnoće vodi do malformacija ploda.
– Nje ima uglavnom u Africi, a prije par godina je bila velika epidemija u Brazilu. U tom vremenu bilo je importiranih slučajeva u Europu, ali se na sreću nije uspostavila cirkulacija virusa – istaknuo je dr. Kaić. U Hrvatskoj su 2016. godine epidemiolozi zabilježili jednog oboljelog od te bolesti. Simptomi su vrlo slični simptomima dengue groznice.
Riječ je o virusnoj bolesti koju također prenosi tigrasti komarac, a rasprostranjena je u Africi, jugoistočnoj i južnoj Aziji. Zaraženi putnik u Europu je bolest dobio 2007. godine, a u Hrvatskoj u podacima HZJZ-a bilježe jedan slučaj 2016. godine kod putnice koja se vratila s Costa Rice.
– Prethodnih godina bila je velika epidemija bolesti u Italiji, pa postoji bojazan od njezina širenja – upozorio je dr. Bernard Kaić. Simptomi su bol u zglobovima, povišena temperatura, crveni osip po udovima, dlanovima i stopalima. Liječenje može biti dugotrajno jer se virus teško uklanja iz sustava.
Groznica zapadnog Nila
Ova je virusna bolest zapravo zoonoza, širi se sa ptica na sisavce, a najčešće na konje zbog uboda komarca. No može se proširiti i među ljudima. Najvjerojatnije je došla sa pticama selicama, ali čini se da se sad već u Hrvatskoj, Srbiji i susjednim zemljama virus udomaćio u našim pticama i komarcima. Prvi slučajevi kod ljudi u Hrvatskoj su zabilježeni 2012. godine i to po nekoliko slučajeva godišnje, u 2013. je bilo 20 oboljelih i u 2018. je bio najveći broj, čak 62 prijavljena.
– Većina ljudi ne razviju simptome uopće, a smatra se da oko 10 posto zaraženih oboli – upozorio je dr. Kaić dodajući kako je bolest je u većini slučajeva nalik gripi. Simptomi uključuju temperaturu, glavobolju i bolove u tijelu.
– Kod manje od jedan posto zaraženih, osobito ako je riječ o starijim ljudima, može dovesti do upale mozga, čak i sa smrtnim ishodom – nastavio je epidemiolog. Kazao je kako je najviše oboljelih, njih 17, bilo u Osječko baranjskoj županiji, a zatim slijede Grad Zagreb i Zagrebačka županija sa 16 oboljelih jer imaju najveću koncentraciju stanovnika. Virus je dosad izoliran kod 43 vrste komaraca, najčešće kod roda Culex, ali i kod Aedes albopictusa i Anophelesa, triju vrsta koje su prisutne i na našem području.
Kako se zaštititi
Ljudi se mogu štiti jedino tako da pokušaju smanjiti ubode na minimum, koriste repelente, duge rukave i nogavice. No ono što je najvažnije, prevencija zaraznih bolesti započinje od smanjenja količine komaraca u svom okolišu. Ako netko živi blizu močvare ne može ništa sam napraviti, ali ljudi u gradovima mogu puno napraviti da smanje populaciju tako da na balkonima i dvorištima ne ostavljaju pogodne uvjete za množenje komaraca. To su sva ona mjesta na kojima se zadržava voda. Komarcima treba jako malo vode, dno tanjurića ispod tegle sa cvijećem ako je stalno ispunjen vodom dovoljno je da ih se namnoži na stotine.
– To su gume s kišnicom, igračke, smeće, potrebno je paziti da se takve stvari ne ostavljaju po dvorištu, u podrumima i na balkonima – savjetuje dr. Bernard Kaić.
