1.3 C
Koprivnica
Petak, 22. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
NA NJIMA SVIJET OSTAJE

Danas obilježavamo Međunarodni dan mladih, usporedili smo statističke podatke Hrvatske i Europske unije
D

Povodom Međunarodnog dana mladih provjerili smo statističke pokazatelje o mladima u Hrvatskoj te ih usporedili s prosječnim vrijednostima u EU. 

Ne propustite

Danas se u cijelom svijetu obilježava Međunarodni dan mladih.

Nerijetko se kaže da je mladost stanje duha. I iako je poželjno imati otvoren, nesputan i pozitivan pristup tijekom cijelog života, činjenica je da navedena obilježja češće krase pojedince na početku njihova puta, na samom pragu odraslosti.

Upisi na fakultete, započinjanje radnog odnosa, osamostaljivanje i stupanje u brak dio su životnih koraka koji se odvijaju baš u godinama koje se često svrstavaju pod mladost. Iako toga nismo svjesni, sve te odluke bilježi i statistika. One se zbrajaju i brojčano iskazuju, vrlo često u obliku prosjeka, te u konačnici daju svoj doprinos u stvaranju slike nekog društva. Povodom Međunarodnog dana mladih provjerili smo statističke pokazatelje o mladima u Hrvatskoj te ih usporedili s prosječnim vrijednostima u EU.

Broj djece, mladih, zaposlenih ili umirovljenika dio je osnovnih statističkih pokazatelja koji se sa zanimanjem promatraju. Udio mladih i zaposlenih govori i o održivosti sustava te daje dobre temelje za planiranje budućnosti. Stoga, ne bezrazložno, mnogi diljem EU-a pomalo sa strepnjom gledaju na podatke o udjelu mladih u populaciji. Naime, u posljednjih devet godina broj mladih u dobnoj skupini od 16 do 29 godina je u padu, odnosno s 18,6 posto, koliko je iznosio u 2010., pao je na 17 posto u 2018. godini. Isti trend prisutan je i u Hrvatskoj u kojoj je udio s 18,8 posto u 2010. također pao na 17 posto u 2018. godini.

Vrlo vjerojatno ne postoji tinejdžer koji nije pomislio kako će se dan nakon stjecanja punoljetnosti odseliti iz roditeljskog doma. No, adolescentska buntovnost i želja za samostalnošću nerijetko dolaze u sukob s mogućnostima. To vrlo dobro pokazuju brojke. Prema podacima za 2017., gotovo je polovica stanovnika EU u dobnoj skupini od 18 do 34 godine živjela s roditeljima. Zvučat će to puno stanovnicima Finske, gdje je samo 18,7 posto stanovnika u istoj dobroj skupini živjelo s roditeljima. U Hrvatskoj je u 2017. s roditeljima živjelo 73,2 posto stanovnika u dobnoj skupini od 18 do 34 godine, što je ujedno najviši udio u EU.

Taj podatak povezan je s još jednim negativnim pokazateljem. Stanovnici Hrvatske najkasnije napuštaju roditeljsko kućanstvo. Prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., u trenutku kad se odluče na preseljenje u prosjeku imaju 31,8 godina. Više od 30 godina imaju i Slovaci (30,9 godina), Maltežani (30,7 godina) i Talijani (30,1 godina), dok je europski prosjek u 2018. iznosio 26 godina. Najmlađi su bili Šveđani, koji su u prosjeku roditeljsko kućanstvo napustili s 18,5 godina. Slijedili su ih stanovnici Luksemburga (20,1 godina) i Danske (21,1 godina).

Završeno obrazovanje nerijetko je jedno od prvih uvjeta osamostaljivanja. U prilog dužem ostanku u roditeljskom kućanstvu može govoriti povećan broj upisa na visoka učilišta. Naime, u akademskoj godini 2017./2018. broj upisanih iznosio je 159,6 tisuća, što je za 32,1 posto više nego u akademskoj godini 2003./2004.

Iako je broj upisanih na visoka učilišta u porastu, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., većina mladih u Hrvatskoj ima srednjoškolsko obrazovanje, točnije čak 72,6 posto, dok je visoko obrazovanje steklo njih 23,9 posto. Na razini EU razlika u udjelima između srednjoškolskoga i visokog obrazovanja nešto je manja. Pomalo iznenađuje udio mladih s osnovnim obrazovanjem ili niže od toga koji iznosi čak 15,7 posto. Taj je udio u Hrvatskoj znatno manji i iznosi samo 3,5 posto.

Valamar prezentacija
Foto: Ivan Brkić

Ulaganje u obrazovanje oduvijek se smatralo odgovornim ulaganjem u vlastitu budućnost. Posjedovanje određenih znanja i vještina određenim certifikatom, svjedodžbom ili diplomom oduvijek je otvaralo više mogućnosti pri zaposlenju. Jedan statistički pokazatelj daje uvid u zaposlenost nedavno diplomiranih. Naime, ta kategorija odnosi se na osobe u dobnoj skupini od 20 do 34 godine koje se ne obrazuju i ne osposobljavaju, a završile su svoje obrazovanje u posljednje tri godine. U 2018. na razini EU-a stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih iznosila je 81,6 posto. Najviša je bila na Malti (94,8 posto), a najniža u Grčkoj (55,3 posto). U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih u 2018. iznosila 71,2 posto. Iz toga proizlazi da gotovo trećina njih nije pronašlo zaposlenje iako su svoje obrazovanje završili u posljednje tri godine.

No, zabrinjava još jedan pokazatelj. Udio mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se niti osposobljavaju u Hrvatskoj je u 2018. iznosio 16,2 posto, što je nešto više od prosjeka EU-a (14,1 posto). Vrlo visok udio, najveći unutar EU, ima Italija u kojoj petina mladih (24,8 posto) ne radi, ne školuje se niti se osposobljava, dok je njihov udio najmanji u Nizozemskoj (6,8 posto).

Poznato je da je pronalazak zaposlenja proces koji nikome nije lak, a čini se da je tako i mladima. Bilo da je riječ o nedostatku radnog iskustva, nepovjerenju poslodavaca prema mladim zaposlenicima ili je još uvijek riječ o posljedicama globalne krize, činjenica je da je u EU zaposleno nešto manje od polovice radno sposobnih mladih osoba. Stopa zaposlenosti u 2018. iznosila je 49,8 posto, što je porast u usporedbi s 2013., kad je zabilježena najniža stopa zaposlenosti mladih u posljednjih devet godina (45,9 posto). U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti u 2018. iznosila 41,3 posto, što je u usporedbi s rekordno niskom 2013. (kad je stopa iznosila 31,6 posto) povećanje za 9,7 postotnih bodova. Najviša je stopa zaposlenosti mladih u Nizozemskoj (70,9 posto), a najniža u Grčkoj (30 posto).

Aktivnost koja se gotovo uvijek veže uz mlade jest korištenje interneta. Dojam da su online od jutra do mraka potkrepljuju i brojke jer se tijekom 2018. u Hrvatskoj, kao i u EU, 97 posto mladih dnevno služilo internetom. Pritom su im društvene mreže jedna od omiljenih zanimacija. Njima se u Hrvatskoj 2018. služilo 95 posto mladih. Više je to od prosjeka EU koji je u istoj godini iznosio 88 posto.

Otputovati nekamo, promijeniti okolinu i izaći iz svakodnevne rutine primamljivo je svim generacijama, a ne samo mladima. Ako za to na raspolaganju imaju nekoliko dana, užitak je još veći. U 2018. na barem jednome privatnome višednevnom putovanju bilo je 680 439 stanovnika Hrvatske u dobnoj skupini od 15 do 34 godine, od čega je gotovo polovica (48,8 posto) bila samo na putovanjima u Hrvatskoj, 18,7 posto samo na putovanjima u inozemstvu, a trećina (32,5 posto) na putovanjima i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Domaći turisti iste dobne skupine ostvarili su 28,1 posto noćenja od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista u komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj.

Biti u pokretu i povezan s ostatkom svijeta također se često veže za mlade. Prema posljednjim raspoloživim podacima, čini se da se za ostvarivanje toga sve manje oslanjaju na vlastite vozačke sposobnosti. Naime, uspoređujući podatke za 2017. i 2010., broj mladih vozača u dobnoj skupini od 19 do 24 godine je u padu. U navedenom razdoblju bilo je čak 28,4 tisuće manje vozača u toj dobnoj skupini.

Iako nerijetko mnogi imaju predrasude prema mladima, njihovim sposobnostima i kvalitetama, nije se jedanput pokazalo da kad im se pruži prilika, oni čine zapanjujuće stvari. Izazovi koji su pred njima nisu nimalo laki, što je vidljivo i iz ovoga statističkog pregleda. Pružanjem mogućnosti i poticanjem njihova razvoja ulaže se i u budućnost društva u cjelini. Jer ne kaže se bez razloga da na mladima svijet ostaje!

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Povijest

Grad traži stare slike grada za fotomonografiju, prelistajte svoje kućne arhive!

Gradski muzej Križevci i Grad Križevci objavljuju Javni poziv za prikupljanje arhivskih fotografija Križevaca iz minulih vremena u svrhu...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×