Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, a Nacionalni dan borbe protiv raka dojke se u Hrvatskoj svake godine obilježava 7. listopada. Na današnji dan prisjetimo se svih lavica koje su se borile s ovom bolešću i koje su do samog kraja ostale hrabre i jake bez obzira jesu li je na kraju pobijedile, jer nažalost, u ovom slučaju ne možemo negirati činjenicu da je prema podacima Registra za rak Hrvatske, u Hrvatskoj 2016. godine od raka dojke oboljelo 2735 žena, a umrlo 990 žena.
Povodom obilježavanja mjeseca i Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke, odlučili smo porazgovarati sa prim. dr. sc. liječnicom Davorkom Gazdek kako bi vas podsjetili na neke važne činjenice, ali i na informacije s kojima se možda dosad niste sreli.
Rak nije jedna bolest, nego više od 200 različitih entiteta, svaki sa svojim posebnim uzrocima, svojim prirodnim razvojnim putom, liječenjem i svaki se od njih posebno ispituje. Budući da su u mnogim zemljama većina zaraznih bolesti, koje su prije bile glavni uzrok smrtnosti stanovništva mnogo bolje kontrolirane, rak je, kako kaže dr. Gazdek, postao drugi uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, iza bolesti srčano-žilnog sustava i odgovoran je za četvrtinu svih smrti.
Stanje u Hrvatskoj također je u nezavidnoj poziciji.
– Rak je u Hrvatskoj značajan zdravstveni problem, na drugom je mjestu ljestvice glavnih uzroka smrti iza kardiovaskularnih bolesti. Općenito, povećanje broja oboljelih i umrlih od raka jednim je dijelom uzrokovano starenjem populacije i smatra se da će se zbog demografskih čimbenika odnosno starenja stanovništva, idućih desetljeća i dalje povećavati broj oboljelih – pojasnila je dr. Gazdek.
Kada pričamo o raku dojke, dr. Gazdek napominje da je on najčešći karcinom u žena s oko 2 milijuna novooboljelih u svijetu 2018. godine i oko 6 milijuna smrtnih slučajeva godišnje.
– Prema podacima Registra za rak Hrvatske u Hrvatskoj je 2016. godine od raka dojke oboljelo 2735 žena, a umrlo 990 žena. U našoj županiji 2016. oboljele su 62 osobe (61 žena i 1 muškarac), a umrle 23 osobe (sve ženskog spola). Nažalost, i što se tiče obolijevanja i što se tiče smrtnosti, rak dojke je u našoj županiji još uvijek u porastu – rekla je Davorka Gazdek.
Smanjenje smrtnosti žena od ove bolesti moguće je ranim otkrivanjem karcinoma dojke kroz metode probira, odgovarajućom dijagnostičkom obradom i terapijskim pristupom.
Još uvijek nije razjašnjeno koji su uzorci raka dojke. Općenito je prihvaćeno mišljenje da je karcinom dojke multifaktorska bolest koja ovisi o međudjelovanju vanjskih i unutarnjih genskih, hormonskih i metaboličkih čimbenika.
– Ženski spol je najveći faktor rizika budući da je karcinom dojke 100 puta češći u žena nego u muškaraca – govori dr. Gazdek
– Duža izloženost estrogenima faktor je rizika za ovu bolest. Duža izloženost estrogenima je prisutna kod nastupa prve menstruacije prije 12. godine života, menopauze nakon 50. godine života, žena koje nisu rađale ili starijih prvorotkinja kao i uzimanja hormonske nadomjesne terapije – zaključila je Gazdek.
Novija hormonska nadomjesna terapija za žene u postmenopauzi, s manjom koncentracijom estrogena, dovela je do smanjivanja učestalosti karcinoma dojke u nekim zemljama te se čini da se prethodna povećana učestalost povezana s ovom terapijom može, barem donekle, smatrati reverzibilnom.
U važnije faktore rizika se ubraja i starija životna dob iako se karcinom dojke može javiti i u mlađoj populaciji. Kod 77 posto slučajeva pojavljuje u žena starijih od 50 godina, a prosječna starost bolesnica iznosi oko 64 godine.
– Karcinom dojke je rijedak prije 25. godine, osim u slučajevima obiteljske bolesti. Znači, povećan rizik od razvoja karcinoma dojke imaju žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom, osobito u prvom koljenu – majka, sestra ili kćer, te pozitivnom osobnom anamnezom, žene koje su preboljele karcinom dojke ili žene s lezijama dojke kao što je atipična duktalna hiperplazija – zaključuje Gazdek.
Genetika ima važnu, ali ograničenu ulogu u razvoju karcinoma dojke budući da se samo 5-6 posto karcinoma dojke smatra nasljednim. Mutacija gena povezanog s karcinomom dojke 1 i gena povezanog s karcinomom dojke 2, čine 80 posto nasljednih karcinoma dojke. Žene nositeljice ovih gena imaju rizik do 85 posto za razvoj karcinoma dojke te povećan rizik za razvoj karcinoma jajnika.
Povećani rizik od razvoja karcinoma dojke imaju i žene koje su bile izložene visokim dozama zračenja u području prsnog koša, osobito ako je izloženost bila prije 20. godine života.
Ostali faktori rizika uključuju konzumaciju alkohola, pušenje i pretilost.
– Samopregled dojke se preporučuje naučiti i provoditi od prve menstruacije kako bi žena dobro upoznala svoje dojke te pravovremeno zamijetila promjene. Mamografija je rendgensko snimanje dojki i jedna je od najznačajnijih dijagnostičkih metoda kojom se otkrivaju tumori i druge promjene dojke. Mamografskim snimanjem može se utvrditi većina karcinoma (80-85 posto). Prvi mamografski pregled dojki trebalo bi napraviti oko 40 godine života, a kod žena s obiteljskom anamnezom preporučuje se i ranije, o čemu se treba posavjetovati s liječnikom – poručuje dr. Gazdek.
Kako se većina raka dojke pojavljuje u starijoj dobi, u Hrvatskoj je od 2006. uveden Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke za sve žene starosti od 50 do 69 godina. Sve žene te dobi, svake dvije do tri godine dobe na svoju kućnu adresu poziv za besplatan mamografski pregled. Koordinator na županijskoj razini je Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije. Informacije i dogovori o terminima se mogu dobiti na besplatan broj 0800 200 161.
