Šišanje, uređivanje noktiju, kupanje, češljanje, održavanje dlake i čišćenje ušiju dio su brojnih procesa kojima vlasnici žele uljepšati svoje pse. Čovjekov najbolji prijatelj danas je nerijetko ravnopravan član obitelji te svoj životni vijek provodi unutar četiri zida, a ne vani, privezan kojekakvim lancima.
– Podigla se svijest ljudi o kućnim ljubimcima. Redovno dovode pse kako bi dobili frizure. Poput mode, svake godine popularno je nešto novo – tvrdi Sonja Živko, zaposlenica Salona za njegu i uljepšavanje kućnih ljubicama Kira koji djeluje u sklopu Veterinarske stanice Nova.
Temeljeno na njezinu dosadašnjem iskustvu, najčešće mušterije su maltezeri, shih tzuji, jorkširski terijeri ili šnauceri, upravo psi koji cjelodnevno okruženje dijele s ljudima. Svi oni redovito trebaju šišanje, pri čemu premijerno s četiri, pet mjeseci kako bi se upoznali, a zatim i priviknuli na škarice, mašinicu i sami prostor.
– Problem je kada šišam psa čija je dlaka zapetljana. Sjećam se, čovjek je doveo Tinu Turner, tako ju je nazvao. Stvarno je izgledala poput nje, bila je nevjerojatno zapetljana, što nije dobro jer se češljanjem potiče cirkulacija i poboljšava zdravlje kože. Može doći do infekcije, rane ponekad prepoznajemo tek nakon što skinemo dlaku – zabrinuto objašnjava S. Živko, groomerica koja iza sebe ima nekolicinu tečajeva završenih prije nego je salon otvoren 2018. godine, kao i završenu srednju školu za veterinarsku tehničarku.
Inače, pojam grooming odnosi se na njegovanje i četkanje dlake psa ili neke druge životinje.
Mjesečno ošiša između 50 i 60 pasa, dok je u srpnju posla bilo preko glave
O tome koliko se ljudi odlučuje na estetsko uređivanje svojih ljubimaca govori podatak kako je u srpnju, razdoblju s najviše posla radi iznimnih temperatura, ošišala čak 102 psa. Međutim, uobičajeni broj mjesečnih šišanja varira između 50 i 60.
– Ljudi misle kako psu neće biti vruće ako ga ošišaju. Jako griješe, jer dlaka nečemu služi. Moraju imati barem dva i pol centimetra dugu dlaku koja će ih štititi od sunca. Opekline su najgore. Psu je temperatura tijela veća ako je skroz ošišan nego da ima dlaku – tvrdi S. Živko, govoreći kako postoje pasmine svilenkaste dlake, ali i polarni (haski, samojed, malamut) koji se ne šišaju, već izlinjavaju, prolaze tri, čak i četiri sata dugi proces.
Prema tome, osim vizualnog, šišanje ima i svoj medicinski aspekt koji se posebno ogleda kroz uznemirujući slučaj koji je koprivnička groomerica doživjela.
– Stigla je samojedica koja nije prošla izlinjavanje. Nakupile joj su se fekalije, zatim stigle muhe, pa i crvi. Ošišala sam joj rep, a ispod njega rupa s milijun crva. Jeli su je živu. Strahota. Srećom, preživjela je – prisjeća se detalja zbog kojih biste se mogli naježiti.
S tim na umu, prisjetila se za nju šokantnog iskustva.
– Dvadeset godina radim sa psima, samo me jedan ugrizao. Kad je krv počela šikljati, pomislila sam kako ću iskrvariti. Šokiralo me, ali ne zbog boli. Poslala sam ga drugoj groomerici koja ga je bez problema ošišala – priča.
Otkrila nam je malu, ali bitnu tajnu
Vlasnicima predlaže da pse na ugodni tretman dovedu svakih šest do osam tjedana. A kako bi isti protekao bez problema, otkrila nam je jednu tajnu.
– Važno je da vlasnik psa preda osobno u ruke groomera. Tada osjeti sigurnost, smatra kako mu se ništa neće dogoditi jer ga je onamo poslao vlasnik – objašnjava.
A kada dođe u ruke groomera, važni su smirenost i nježnost. Jer, pas osjeća, poput čovjeka. Ako je ona nervozna, bit će i pas.
– Ljubav i empatija prema životinjama glavni su elementi ovoga posla – zaključuje.
