Broj zaraženih koronavirusom u Koprivničko-križevačkoj županiji, u trenutku pisanja ovog teksta je 16. U Hrvatskoj se brojka približava 1100, osam je preminulih, u samoizolaciji ih je na tisuće, tjednima se već poduzimaju razne mjere kojima je cilj smanjiti širenje virusa koliko god je to moguće, u trenutku kada još uvijek svijet nema ni lijek, ni cjepivo ni imunitet za bolest koja je dosad uzela više od 50.000 života i uzet će još tko zna koliko.
No, dosadašnje analize se slažu, Hrvatska prilično dobro stoji u svjetskim okvirima kada se radi o suzbijanju širenja koronavirusa, a Koprivničko-križevačka županija pak vrlo dobro stoji u hrvatskim okvirima. Povodom toga razgovarali smo s dr. Matom Devčićem, ravnateljem Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek, koji je izdvojio malo vremena iz gustog rasporeda kako bi za ePodravinu komentirao dosadašnji tijek borbe protiv koronavirusa, spremnost zdravstvenog sustava, ponašanje Podravaca i Prigoraca u ovoj nezapamćenoj situaciji i ostale srodne teme.
Napomena: Navodi dr. Devčića u potpunosti su suglasni sa stavovima infektologa u koprivničkoj Općoj bolnici
Kako izgleda cijela procedura od trenutka kada zaprimite pacijenta koji je pod sumnjom na zarazu koronavirusom?
Za sada prema epidemiološkim podacima još uvijek u našoj županiji nema lokalne transmisije, odnosno još uvijek smo u stanju identificirati primarni slučaj oboljelog, odnosno otkrivati oboljele u njegovom kontaktu. Slučajevi o kojima govorimo su, dakle, oni bolesnici kojima je bila izrečena mjera samoizolacije, a koji su se tijekom te samoizolacije i razboljeli. Pohvaljujem dobru suradnju epidemiologa, liječnika Doma zdravlja kao i naših infektologa i svih drugih bolničkih liječnika i medicinskih sestara. Upravo u takvoj dobroj koordinaciji još uvijek za sada ti sumnjivo pozitivni bolesnici stižu najavljeno na bolničko liječenje. No, dolaze i oni drugi sa respiratornim simptomima, bez pozitivne epidemiološke anamneze koji se trijažiraju kroz naš trijažni šator i potom, ako nemaju teže kliničke simptome, budu otpušteni, ali svakom takvom za svaki slučaj uzmemo i obriske nosa i ždrijela na COVID-19.
Bolesnici s jasnom epidemiološkom sumnjom, a to su prije svega oni bolesnici koji su unatrag dva tjedna boravili u nekoj od europskih zemalja u kojima je već proglašena lokalna transmisija, kao što su, primjerice, Italija ili Austrija, te sa kliničkom slikom bolesti, odnosno respiratornim smetnjama, budu primljeni na naš COVID odjel, a to je lokacija nekadašnjeg infektološkog i pulmološkog odjela koju smo u potpunosti prilagodili zahtjevima za smještaj ovakvih bolesnika.
Prema sadašnjim informacijama, od 16 pozitivnih na koronavirus u županiji, dio nije u bolnici već su u kućnoj samoizolaciji. Možete li pojasniti kako se određuje kada je netko pozitivan hoće li biti u bolničkoj ili kućnoj izolaciji?
Morate znati da od svih, ako uzmemo apsolutne brojke, 100 posto zaraženih bolesnika njih 80 posto ima vrlo blagu kliničku sliku bolesti, a 20 posto bolesnika, a u tu grupaciju ubrajamo ljude starije od 65 godina i bolesnike s kroničnim bolestima, imaju srednje tešku ili tešku kliničku sliku bolesti. Njima je potrebno bolničko liječenje. U trijažnom šatoru mi doslovce “branimo” bolničke kapacitete za onih 20 posto bolesnika, koji će imati tešku kliničku sliku bolesti i koji bez liječenja neće preživjeti, od onih 80 posto koji mogu liječenje blagih simptoma bolesti nastaviti kod kuće. Takvim bolesnicima potrebno je savjetovati simptomatsko liječenje, daljnje praćenje obiteljskog liječnika, ali ono što je najvažnije je upravo to da moraju biti u kućnoj izolaciji kako virus kojim su zaraženi, a njima on uzrokuje blage simptome, ne bi prenosili u okolinu, posebice među rizičnu populaciju.
Kakve lijekove dobivaju zaraženi koronavirusom? Jasno je da još ne postoji lijek baš za taj virus, no daje li im se što nakon potvrđene infekcije?
Da, naši infektolozi apsolutno prate trendove liječenja kako u svijetu tako i u RH. Djeluju prema napucima Društva infektologa Hrvatske. U tu svrhu daje se lijek koji se u normalnim uvjetima upotrebljava kao antimalarik, ali iskustva iz Kine ukazala su se vrlo dobrim u primjeni ovog lijeka u liječenju bolesnika s COVID-19 infekcijom. U ovom času naše dvije bolesnice primaju ovaj lijek u našoj ustanovi, i kao što znate mi još uvijek ovakvim pristupom u liječenju nismo do sada imali teške bolesnike s Covidom koje bi morali mehanički ventilirati, odnosno “staviti” na respirator.
Kako je Opća bolnica Dr. Tomislav Bardek dočekala pandemiju koronavirusa? Ima li dovoljno medicinskog i nemedicinskog osoblja, opreme, respiratora i kreveta za eventualno povećanje broja zaraženih?
Ako pogledate kroz što prolaze Italija, Španjolska, a dijelom je to posljedica i njihovih zakašnjelih mjera, mislim da se naša cijela zajednica i država za to pripremila dobro, a ja osobno i naš bolnički Tim za COVID dnevno donosimo vrlo važne odluke u cilju sprječavanja epidemije većih razmjera, kako u bolnici tako i u zajednici. Jedna smo od naših hrvatskih bolnica koja nije doživjela ulazak virusa u bolnički sustav, niti putem zdravstvenog osoblja niti putem loše istrijažiranih bolesnika. Pokušavamo dnevno biti korak ispred mjera koje se donose na razini cijele države.
Jeste li pobornik pristupa, primjerice, Južne Koreje koja je masovno testirala ogroman broj građana ili racionalnog testiranja kontakata zaraženih?
Ja sam za srednju varijantu. Naravno, testirati klinički i epidemiološki sumnjive bolesnike, ali testirati i naše zdravstvene djelatnike, posebice one koji dnevno dolaze u kontakt sa bolesnicima s COVIDOM-19, kao što su infektolozi, liječnici hitnog bolničkog odjela. Dnevno prema Zagrebu šaljemo do 30-ak uzoraka i više od polovice ovih uzoraka su uzorci zdravstvenih djelatnika. Zadovoljni smo što upravo svim našim poduzetim mjerama do sada nismo imali niti jednog našeg zdravstvenog djelatnika pozitivnog na koronavirus.
Nacionalni stožer civilne zaštite, mnogi se slažu, vrlo transparentno i redovito daje informacije u javnost, no događa se da su neke preporuke kontradiktorne, primjerice, one o tome da se izlazi samo ako je nužno i o tome da je poželjno šetati na svježem zraku. Zašto dolazi do takvih gotovo suprotnih savjeta i što je najjednostavnije što bi građani od njih trebali usvojiti?
Da, čine se kontradiktorne, no poznavajući mentalitet naših ljudi, oni se teško mogu zamisliti da su na svježem zraku i da hodaju dva metra jedni od drugih. Mala smo sredina, poznajemo se i naučeni smo na međusobna druženja, u času možemo pogriješiti kada sretnemo nekog poznatog. Osim toga, socijalna smo bića, volimo se družiti i zasigurno preporuke za izbjegavanje svakog bliskog kontakta teško nam padaju. No, moramo izdržati ovu situaciju, doći će vrijeme kada će naša druženja biti sigurna i bez virusa. Preporučujem svakako svjež zrak, prošetati se, ali po svom dvorištu, voćnjaku, odnosno tempirati šetnju isključivo s najbližim članom obitelji s kojim svakodnevno dijelite prostor i vrijeme, na mjestima ili u vremenu kada se možete osamiti.
Ističe se važnost socijalnog distanciranja, no u utorak je Nacionalni stožer objavio prvu analizu nakon potresa u Zagrebu koja pokazuje da je broj oboljelih u tom gradu čak u malom padu, iako je prije 10-ak dana mnogo ljudi izašlo na ulice i zaboravilo na mjere i preporuke. Kako je to moguće?
Zagreb kao i za sada još cijela RH, s obzirom na pravovremeno poduzete mjere, su još uvijek u prihvatljivom, niskom broju zaraženih. Stoga, vjerojatno još uvijek nema lokalne transmisije, odnosno najveći broj građana u RH su zdravi, odnosno bez infekcije COVIDOM.
Prema vašoj procjeni i informacijama koje imate, u ovih nešto više od mjesec dana koliko je koronavirus u Hrvatskoj, kakva je svijest i ponašanje stanovnika Koprivničko-križevačke županije? Drže li se preporuka i imaju li disciplinu?
Za sada, prateći broj naših sugrađana inficiranih koronavirusom, a prije svega se radi o našim sugrađanima povratnicima iz zemalja iz našeg okruženja i njihovih bliskih kontakta, itekako sam zadovoljan da do sada nije otkriven niti primljen u bolnicu niti jedan bolesnik s COVIDOM koji bi infekciju dobio kao sporadični slučaj od nepoznatog kontakta. Ljudi su itekako odgovorni i svjesni ozbiljnosti situacije, svjesni su da ne smiju “dati priliku virusu”, a to se može dogoditi ako će ostvariti kontakt s osobom za koju ne znaju gdje je i s kim bila posljednjih 14 dana. Za sada smo odgovorni. Pitanje je samo kada će nam popustiti ta samokontrola. Ako se to dogodi, imat ćemo scenarij Italije, a ako budemo i dalje odgovorni i kritični prema sebi i prema lošem ponašanju drugih, prebrodit ćemo sve to sa minimalnim žrtvama i vjerujem dočekati i provesti ugodno ljeto.
U posljednjih nekoliko dana u našoj se županiji počeo gotovo svakodnevno povećavati broj zaraženih koronavirusom, imamo li razloga za zabrinutost zbog eventualnog gubitka kontrole nad širenjem u ovom trenutku?
Ponovno napominjem, bolesnici koji se sada otkrivaju su još uvijek oni koji su bili u mjeri samoizolacije ili njihovi, najčešće za sada bliski obiteljski kontakti. Ako to još tako svakodnevno, s do 2-3 nova bolesnika potraje narednih mjesec dana, mi svi smo dobili bitku protiv ovog virusa. Ako se opustimo i nećemo slušati preporuke našeg Stožera, posebice tu apeliram na sugrađane kojima je izrečena mjera samoizolacije, a oni se nastavljaju kretati među svima nama, imat ćemo teške, iscrpljujuće dane s nesagledivo tragičnim posljedicama kako za živote naših sugrađana tako i materijalna dobra.
