Sveučilište Sjever u Koprivnici isprofiliralo se tijekom godina iz male ustanove s nekoliko smjerova u značajni obrazovni faktor sjevera Hrvatske. Sve veći broj studenata, smjerovi koji prate trendove tržišta, moderno organizirana nastava koja uključuje praktični rad kao važan dio studentskog iskustva, sve to i mnogo više doprinijelo je da Koprivnica postane sveučilišni grad. Povodom nove akademske godine, najava širenja na Đurđevac i već poznate problematike odnosa države prema mladom sveučilištu razgovarali smo s rektorom dr. sc. Marinom Milkovićem.
Kako gledate na situaciju s financiranjem Sveučilišta Sjever od strane države? Prošle godine na mnogim je hrvatskim sveučilištima ostalo daleko više slobodnih mjesta nego na Sveučilištu Sjever, a dobivaju mnogo više novaca od države. Je li to nepravedno?
Proteklih smo godina argumentirano ukazivali na nerazmjerno financiranje Sveučilišta Sjever u odnosu na druga javna sveučilišta. Ove godine ta je nepravda djelomično ispravljena, ali još uvijek je financiranje po studentu značajno manje od drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Što se tiče interesa za studiranje, naši studijski programi su konstantno pri vrhu, među nekoliko najatraktivnijih.
U kojoj je fazi projekt izgradnje 15 istraživačkih laboratorija, odnosno znanstveno-istraživačkog centra? Svojevremeno je projekt odbijen, gdje je „zapelo”?
Projektom Znanstveno-istraživačkog centra Sveučilišta Sjever u Koprivnici javili smo se na poziv za “Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u području istraživanja, razvoja i inovacija” kojim se sufinanciraju projekti u 100-postotnom iznosu iz fondova Europske unije. Za njega se borimo već pune četiri godine. Projekt je nakon odbijanja i naše tužbe dobio pozitivnu presudu na Upravnom sudu, koja je potvrdila da smo oštećeni tijekom ocjenjivanja. Poslije toga je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije donijelo Rješenje koje je to potvrdilo, prihvatilo naš prigovor i naše argumente, a onda je opet zapelo u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ali ne odustajemo od ovog za nas velikog projekta i nastavit ćemo se boriti za njega.
Što bi Sveučilište Sjever konkretno dobilo takvim projektom, u odnosu na ono čime danas raspolaže?
Ovim bismo projektom značajno povećali naše znanstveno-istraživačke kapacitete. Pedesetak znanstvenika dobilo bi mogućnost proširiti postojeća istraživanja i započeti nova u 15 istraživačkih laboratorija opremljenih svom neophodnom opremom.
Najavljeno je da će neki programi Sveučilišta Sjever biti u Đurđevcu, kako napreduju pripreme za to? Kada bi se mogao očekivati početak nastave, imate li razrađene detalje poput lokacije, vrste studija, broja studenata i slično?
Sveučilišta Sjever je regionalno sveučilište koje želi obrazovati studente prvenstveno za potrebe gospodarstva ove regije. S tom idejom želimo pokretati studijske programe za koje postoji interes današnjih srednjoškolaca, budućih studenata, ali i gospodarstva. Čelni ljudi Grada Đurđevca predložili su pokretanje studija u STEM području, a mi smo to kao sveučilište koje ima 85 posto studenata u STEM području prihvatili. Tako nam je u planu 2021. godine pokrenuti stručni preddiplomski studij Računarstvo i informatika, u znanstvenom području tehničkih znanosti. Prostorne uvjete će osigurati Grad Đurđevac, a elaborat o pokretanju priprema Sveučilište Sjever.
Poznato je da Sveučilište Sjever formira svoje studijske programe sukladno potrebama na tržištu, kakva je situacija u Đurđevcu u tom smislu?
Đurđevac se ubrzano razvija i ima dosta gospodarskog potencijala u području računarstva i informatike. Između ostalog, u Đurđevcu je sjedište tvrtke Avalon, najvećeg takvog poduzeća u našem kraju.
Kakve planove imate u Koprivnici za naredno razdoblje? Hoće li se otvoriti neki novi preddiplomski ili diplomski studiji, mijenjaju li se upisne kvote?
U Koprivnici smo od 2012. godine pokrenuli deset studijskih programa: pet na preddiplomskoj razini, četiri na diplomskoj razini i jedan poslijediplomski doktorski studij. Naš cilj je kontinuirani razvoj, proširenje znanstveno-istraživačkih i umjetničkih kapaciteta, suradnja s gospodarstvom, dizanje kvalitete nastave i internacionalizacija svih procesa. U skladu s tim radi se na pripremi novih studijskih programa i izmjenama i dopunama postojećih, sve u skladu s potrebama gospodarstva i društva u cjelini.
