Bogat program Drugog križevačkog likovnog ljeta zaokružen je izložbom „Hlebinska škola“ koja je otvorena u utorak, 28. srpnja, u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci kojom su domaćoj publici predstavljene 33 odabrane umjetnine velikana naivne umjetnosti.
Kustosica izložbe Helena Kušenić govorila je o izložbi i značaju naive u kontekstu hrvatske i svjetske moderne umjetnosti rekavši kako naiva nije samo prikaz tradicionalne seoske svakodnevice već se ona kroz načela Krste Hegedušića i grupe Zemlja, čiji je član bio i križevački slikar Marijan Detoni, bavila ozbiljnom socijalnom, političkom i društvenom tematikom te kontekstom vremena.
Pored kustosice izložbe, okupljenima se obratila ravnateljica Gradskog muzeja Križevci, Tea Hatadi, koja je dala osvrt na Drugo likovno ljeto i pritom zahvalila svima na potpori.
Prisutne je u ime Grada Križevaca pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Grada Križevaca Marko Katanović koji je izrazio zadovoljstvo što se ovakva vrijedna izložba, kao što je Hlebinska škola, održava u Križevcima rekavši pritom kako veseli suradnja dva gradska muzeja te prilika da se hlebinska naiva predstavi i križevačkoj publici.
Izložbu je otvorio Ratimir Ljubić, zamjenik župana Koprivničko–križevačke županije, koji je uz čestitke organizatorima naglasio važnost suradnje kulturnih ustanova u promociji naivne umjetnosti. Posebno je istaknuo kako je naivna umjetnost kulturni brend Koprivničko-križevačke županije i Republike Hrvatske koji je prepoznat u cijelom svijetu.
Izložba je organizirana u suradnji Gradskog muzeja Križevci i Muzeja grada Koprivnice, a uz podršku Ministarstva kulture RH, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije i može se razgledati do 28. kolovoza svaki radni dan od 10 do 13 sati i subotom od 10 do 12 sati.
Na izložbi su predstavljeni autori:
1. generacije (Ivan Generalić, Mirko Virius, Franjo Mraz)
2. generacije (Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, Dragan Gaži, Franjo Filipović, Martin Mehkek…)
3. generacije (Ivan Lacković-Croata, Franjo Vujčec, Stjepan Večenaj…)
Kao i kipari koji se izražavaju u drvu (Mato Generalić, Dragica Belković, Bara Mustafa…), uz mali odmak prema stvaralaštvu autsajdera (Ana Matina, Drago Jurak, Mara Puškarić Petras)
