Još kada je epidemija krenula, prognoze su bile da će jesen biti najopasnija te da će pritom najviše ugroženi biti stariji, osobito oni koji žive po domovima.
Taj se scenarij polako obistinjuje, pa svakodnevno imamo neki novi dom u koji se probio virus, i gotovo bez iznimke dio zaraženih, nažalost, ne uspije preživjeti bolest. Posljednji podaci kažu da se virus pojavio i u Domu za starije na području Ozlja, gdje je zaraženo 12 korisnika, a jedna osoba je umrla. Svi oboljeli upućeni su na bolničko liječenje.
Prije nekoliko dana svjedočili smo proboju virusa u Dom za starije u Legradu, za koji se ispostavilo da je radio ilegalno, odnosno, godinama nije imao dozvolu za rad nadležnog ministarstva. Oboljelo je čak 17 štićenika, a da nije bilo epidemije, pitanje je koliko bi još dugo ovaj dom radio bez dozvola i mimo zakona.
Nedostaje sestara
Domovi za starije, općenito gledano, već se dugo suočavaju s problemom kroničnog manjka medicinskih sestara, pa je upravo na tu temu u četvrtak održan sastanak između predsjednika Hrvatske komore medicinskih sestara, Marija Gazića i državne tajnice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Marije Pletikose.
– Ogroman manjak sestrinskog kadra i prevelik broj zahtjevnih, kroničnih i palijativnih pacijenata na jednu sestru vrlo su ozbiljni problemi s kojima se suočavaju medicinske sestre u ustanovama socijalne skrbi – rekao je Mario Gazić.
1050 respiratora
U jeku epidemije problem s manjkom medicinskih sestara po domovima još više dolazi do izražaja, jer kada se virus probije, ugrožene su i te malobrojne zdravstvene djelatnice, pa ostaje otvoreno pitanje tko će brinuti o korinicima dok su one u samoizolaciji.
Kada su zdravstvene ustanove u pitanju, već se govorilo o tomu da je krucijalna stvar zaštititi zdravstvene djelatnike, jer ako oni ispadnu van pogona, pada i cijeli sustav. Prošlog vikenda na KBC-u Rebro bilo je zaraženo sedam liječnika i osam medicinskih sestara, kao i deset pacijenata.
No pomoćnik ravnatelja prim.dr. Milivoj Novak istaknuo je kako nije riječ o izvanrednoj situaciji, s obzirom da sporadične slučajeve imaju od početka epidemije te da nisu imali niti jedno žarište u bolnici.
Danima već govorimo i o broju respiratora koji su dostupni u sustavu, a poznato je da ih ima 800, dok se očekuje nabavka još 250. Dakle, ukupno 1050. No logično je – uređaj sam po sebi ništa ne znači ako nema stručnjaka koji bi s njima radili.
Dr. Zdenko Povšić Čevra, dopredsjednik Hrvatskog društva za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu, kaže nam da je u Hrvatskoj trenutačno oko 600 specijalista anesteziologa, ali i da su, kada se gleda odljev liječnika iz Hrvatske, upravo anesteziolozi najbrojniji. Primjerice, između 2013. i 2016. godine otišlo ih je čak 53, što je devet posto od ukupno 580, koliko ih je tada bilo u Hrvatskoj.
Iscrpljujući Covid-19
A hoće li brojka od 1050 respiratora biti dovoljna za potrebe epidemije kod nas, kao i broj ljudi koji s njima rade?
– Trenutačno kod nas ima oko 600 specijalista anesteziologije i intenzivnog liječenja. To su dominantno liječnici koji vode jedinice intenzivnog liječenja. Potpunu sliku stanja u bolnicama ima sigurno Ministarstvo i pretpostavljam da su se organizacijski i opremom adekvatno pripremili. Tisuću i pedeset ventilatora moralo bi biti dovoljno. Mi niti prošle zime, prema mojim saznanjima, ni u jednom trenutku nismo iscrpili tehničke kapacitete. Broj liječnika specijalista AIL predviđen je ne samo za rad na odjelima intenzivnog liječenja već i za rad u operacijskoj sali. Naglašavam da je rad sa bolesnikom zaraženim COVID-om 19 izrazito fizički težak i iscrpljujuć – tumači dr. Povšić Čevra, dodajući da su u radu s COVID pozitivnim pacijentima smjene dežurnog osoblja skraćene na 12 sati, a rad pod punom opremom na četiri sata, jer duže fizički nije moguće izdržati.
Brzi ‘burnout’
Kod osoblja, a tu se ne ubrajaju samo liječnici, brzo je dolazilo do iscrpljivanja i ‘burnouta’ te je stoga potreban veći broj liječnika da pokrije smjene.
– U zemljama koje su imale nagli porast oboljelih u kratkom vremenu došlo je do iscrpljivanja tehničkih kapaciteta, ali i liječnika i sestara upravo zbog toga. Ljudima koji rade na prvoj liniji stvarno treba odati počast – kaže dr. Povšić Čevra ističući da, prema njegovu mišljenju, scenarij Italije nije realan kod nas iz više razloga.
U prvom redu, sada znamo puno više o epidemiološkim karakteristikama bolesti i spremniji smo na svim razinama, a Italija je imala specifičnu situaciju u kojoj se velik dio epidemioloških mjera u početku zaobilazio.
Izvor: 24 sata