Povodom Noći muzeja u ludbreškom dvorcu Bathhyany izložen je dio arheoloških nalaza koji su otkriveni kod cinktora Župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu pod nazivom Bjelobrdska kultura.
Naime, Centar je obavljao arheološki nadzor nad radovima održavanja i zaštite temelja od vlage s vanjske strane cinktora, u sklopu realizacije projekta Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega. Tom prilikom pronađeni su značajni povijesni nalazi koji svjedoče o postojanju bjelobrdske kulture ili bjelobrdskog kulturnog kompleksa na području ludbreškog kraja, i to na području međurječja Mure, Drave, Save i Dunava krajem 10. stoljeća.
Prvi nalazi otkriveni su krajem 19. stoljeća u perivoju grofa Draškovića u Velikom Bukovcu zahvaljujući pismima grofa Gundakera Wurmbrandta-Stupača iz 1870. godine. Kasnija istraživanja otkrila su mnoge lokalitete od kojih su najznačajniji Vukovar-Lijeva bara i Bijelo Brdo kod Osijeka po kojem je kultura i dobila ime. Karakteristika ove kulture su groblja na redove gdje su pokojnici pokapani u plitke zemljane grobove u orijentaciji istok-zapad, s blagim odstupanjima, s glavom na zapadu. Česti nalaz uz grobove je raznovrsni nakit.
– Na dubini od 1,5 metra pronađeno je sedam grobova. Pokojnici su bili položeni na leđa i orijentirani u smjeru zapad-istok s glavama na zapadu. U nekim grobovima smo uz glavu pokojnika pronašli željezne čavle pa pretpostavljamo da su pokojnici bili pokopani u drvenim sanducima koji su s vremenom istrunuli. U tri groba su uz pokojnika pronađeni nalazi koji ih smještaju u 10. i početak 11. stoljeća, dakle bjelobrdski kulturni kompleks – kazala je arheologinja Jelena Koprek koja je provodila arheološki nadzor.
Grobnim nalazima pripada i nakit, a posebno karičice sa S završetkom. Uz to pronađeni su i fragmenti keramike te kovanice koje su služile kao obol mrtvih u grobovima.
Jednodnevnu izložbu Bjelobrdska kultura priredio je Centar za kulturu i informiranje.
